Brčko: Upriličena promocija knjige “Deseta vrata pakla”, autora Rezaka Hukanovića

    Autor otvoreno govori o zločinima i zločincima, navodeći njihova imena i prezimena. Sam je bio svjedok tri puta pred Međunarodnim sudom u Hagu, ali i pred Sudom BiH i suočavao se oči u oči sa zločincima. I sama knjiga Deseta vrata pakla je bila važan svjedok pred Međunarodnim sudom u Hagu, iznijeli su organizatori u pozivu za medije.

    Fotoreporter: Kristian Bilić / Otisak.ba

    Piše: Azra Bijedić

    Sinoć je u prostorijama Doma Islahijeta Brčko upriličena promocija knjige “Deseta vrata pakla” autora Rezaka Hukanovića.

    Organizatori promocije su Udruženje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikt BiH; Udruga zatočenih/Udruženje logoraša Brčko distrikt BiH; Udruženje “Glas žena žrtava rata” Brčko distrikt BiH i Udruženje za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu “Suze” Brčko distrikt BiH.

    U promociji su učestvovali autor Rezak Hukanović, novinar i književnik, mr. Muhamed Mujkić i Emina Pita, prof. bosanskog jezika i književnosti.

    Opisivanje stradanja logoraša u logorima Omarska i Manjača

    Rezak Hukanović je do sada objavio sedam knjiga, šest zbirki pjesama i jedan roman – Deseta vrata pakla. Riječ je o autobiografskom romanu koji opisuje stradanja logoraša u dva najpoznatija srpska logora – Omarskoj i Manjači, u kojima je autor proveo šest mjeseci.

    Prva dva mjeseca u logoru Omarska sa njim je bio i njegov šesnaestogodišnji sin, koji je kasnije pušten kući. Deseta vrata pakla je priča o logorima smrti, u kojima je bilo zatočeno na hiljade nesrba izloženih najstravičnijim psihičkim i fizičkim torturama.

    Autor otvoreno govori o zločinima i zločincima, navodeći njihova imena i prezimena. Sam je bio svjedok tri puta pred Međunarodnim sudom u Hagu, ali i pred Sudom BiH i suočavao se oči u oči sa zločincima. I sama knjiga Deseta vrata pakla je bila važan svjedok pred Međunarodnim sudom u Hagu, iznijeli su organizatori.

    Prvo izdanje na norveškom jeziku

    „Bilo je teško pisati ovu knjigu i prisjećati se loših trenutaka iz prošlosti, nije lako, ali puno teže je bilo to sve proživljavati. Kada se čovjek nađe u takvoj situaciji, onda to vidi kao moralnu ljudsku obavezu, pogotovo prema žrtvama da to sve napiše i prenese drugima. Omarska je sinonim stradanja u zarobljeničkim prostorima na području BiH, jer je to zasigurno najgori logor u kojem je ubijeno preko 1.000 ljudi i to je obaveza prema tim ljudima, njihovoj djeci, porodicama, ali i prema svima nama“, izjavio je Rezak Hukanović.

    „Ja sam prezadovoljan reakcijom na knjigu i na mnogim prevodima i izdanjima, pa tako knjiga prevedena na engleski u SAD-u govori da to neko tamo čita i zbog toga sam najsretniji.

    Ono što mi je posebno čast i što sam saznao tek kada sam dobio prve primjerke engleskog jezika jeste to da je predgovor pisao nobelovac Elie Wiesel, koji je i sam bio u logoru Aušvicu u Drugom svjetskom ratu, zajedno sa majkom i sestrom, koje su odmah po dolasku u logor ubijene“, istaknuo je autor.

    Interesantno je spomenuti da je knjiga prvo izašla na norveškom jeziku, jer je autor tamo bio izbjeglica, a tek kasnije na bosanskom jeziku.

    Rezak Hukanović (Fotoreporter: Kristian Bilić / Otisak.ba)

    Bošnjaci su narod kratkog sjećanja

    „Knjiga je izašla prije 26 godina, ovo je već šesto dopunjeno izdanje. Pisao sam sve tada, dok su sjećanja bila još uvijek svježa. Knjiga govori o stradanjima ne samo mene i moje porodice, nego i o ljudima kojih više nema, govori o strahotama u Prijedoru i prijedorskim logorima i mislim da ljudi trebaju čitati, ne samo ovu knjigu, jer naprosto da smo više čitali, možda nam se ne bi dogodilo ono što se godilo u ovom ratu“, kazao je Hukanović i dodao:

    „Nažalost, mi smo narod kratkog sjećanja, brzo zaboravljamo neke stvari, ljudi nerado dolaze na promociju ovog tipa, jer ih to vraća u neke tegobne situacije, međutim to je naša dužnost, da podsjećamo ljude u nadi da nam se to više ne ponovi.“

    Interes je da se ljudi upoznaju sa stradanjima

    „Meni je drago što je ovaj roman izašao iz razloga što je Prijedor jedan od, po meni, gradova koji je poslije Srebrenice najviše stradao. Što se tiče samog Brčkog, interes je da svijet vidi da je Brčko preživjelo ono što nije priznato i nije osuđeno u Hagu.

    Sve ovo što se događalo u svim bosanskim gradovima pod okupacijom je interes da oni koji ne znaju ratna zbivanja da iz ovog romana nauče o onome što se dešavalo“, kazao je Džafer Deronjić, predsjednik Udruženja logoraša Brčko.

    --

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    sixty nine + = 79