More

    Brčko: Strategija i plan ruralnog razvoja za period 2018-20.

    Sastanku na ovu temu prisustvovali su predstavnici Udruženja poljoprivrednika, predstavnici firmi vezanih za poljoprivrednu proizvodnju u našem gradu, te predstavnici tzv. “Farma” projekta UN-a za proizvodnju hrane.

    Odjeljenje Vlade Brčko distrikta BiH za poljoprivredu je upriličilo sastanak na temu “Strategija i plan ruralnog razvoja za period 2018-20”. Ovom sastanku prisustvovali su predstavnici Udruženja poljoprivrednika, predstavnici firmi vezanih za poljoprivrednu proizvodnju u našem gradu, te predstavnici tzv. “Farma” projekta UN-a za proizvodnju hrane.

    Sastanak je započet obraćanjem šefa Odjeljenja za poljoprivredu, a o pomenutoj temi nešto više je govorio prof. dr Sabahudin Bajramović. Potom je održana i debata na datu temu.

    “Danas sun am došle kolege iz Vijeća ministara iz Ministarstva trgovine i ekonomskih odnosa, da predstave i u suštini da održimo javnu raspravu na području Distrikta sa poljoprivrednicima i poljoprivrednim proizvođačima. Ovo je dokument strateškog ruralnog razvoja BiH, koji je usaglašen na nivou Vijeća ministara i entiteta, a, evo – i Distrikta. Tako je radila Interresorna grupa i postigli su saglasnost oko ovog dokumenta. Sad su u postupku obavljanja javnih rasprava, dobijanje sugestija od svih zainteresovanih. Mi smo prva lokacija gdje oni održavaju javnu raspravu, nakon toga će je održati i u Republici Srpskoj i u Federaciji”, rekao je Saša Tanić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

    U konačnici, biće donesen dokument, nakon javnih rasprava, za koji se Tanić nada da će biti i usvojen. “Suština ove priče je da je to jedan od koraka u predpristupnim fondovima EU i prema pristupu samoj Uniji u neko dogledno vrijeme.Mi smo već i ranije imali sastanke sa određenim međunarodnim institucijama koje su dolazile ovdje. Najviše je tu do proizvođača – da se ujedine i da se što je moguće bolje organizuju, jer do njih je da pripreme kvalitetne projekte. Odjeljenje za poljoprivredu im, u svakom slučaju, stoji na raspolaganju, da im pomogne u pogledu tehničke pomoći, u cilju da što lakše pristupe fondovima koji stoje pred nama. Nadam se da ćemo uspjeti u tome”, dodao je on.

    Nešto više o ovoj strategiji je kazao i ekspert u ovom polju, profesor sa Univerziteta u Sarajevu.

    “Težište je, u svakom slučaju, na procesu evropskih integracija i pridruživanju EU. Koncept poljoprivrednoj politici Unije, što je i bilo osnovno polazište izrade ove strategije. Sljedeća stvar – tu sui aktivne strategije koje su u RS i Federaciji, iako je u FBiH strategija u razvoju i nadamo se da će uskoro biti usvojena. Kada je u pitanju Brčko distrikt, nažalost, imamo onu strategiju od 2008″, rekao je Sabahudin Bajramović, profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu Sarajevo.

    Ova strategija od 2008. nikada nije usvojena, tako da bi ovo, konačno, mogao biti prvi zvanični usvojen strateški dokument.

    “Ono što je bitno ovdje reći, to je da se upravo zajednička poljoprivredna politika EU temelji na dva stuba. Prvi je tzv. tržišna cjenovna politika, odnosno politika direktnih plaćanja, a drugi je stub ruralnog razvoja. Ono što je bitno i što ovaj dokument naglašava je upravo taj drugi stub, jer politika ruralnog razvoja je jedina razvojna komponenta. Znači, ovdje očekujemo da će biti konačno razumijevanje među vlastima, da prepoznaju tu komponentu i konačno, da se više novaca usmjerava na tu stranu.”

    Novac, prema mišljenju prof. dr Bajramovića, potrebno je ulagati u farme, nove zasade, plastenike, sisteme za navodnjavanje i slično. Sastanku je prisustvovao i predstavnik brčanske firme “Bimal”, koji je nešto više rekao o kulturi uljarica, i samom status “Bimala” u Brčkom, ali i BiH.

    “Kao kultura, uljarice su prepoznate. Trenutno nismo sami, jer imamo određene pogone koji vrše preradu uljarica, što su turske investicije u BiH. Mislim da uljarice imaju svoj značaj, prvenstveno zato što su sirovina bitna za proizvodnju i preradu, a drugo, to je kultura bitna za plodored, jer vidimo sa čime se susrećemo u RS, sada, na području Gradiške, gdje se pojavila kukuruzna zlatica kao problem monokulture, znači da su uljarice uslov za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta. Vrlo je bitno da se ovaj dokument što prije donese, kako bi se, možda već od oktobra moglo reći da smo ispunili jedan od uslova kako bismo mogli da koristimo sredstva EU. Zato je ovo vrlo bitno, jer je ruralni razvoj u pitanju i razvoj infrastructure u poljoprivredi, a “Bimal” je zainteresovan prvenstveno iz razloga da poljoprivredni proizvođači dobiju preduslove kako bi imali povoljan ambijent za proizvodnju, kako uljarica – tako i drugih kultura, i mislim da u tom segment ovaj dokument treba ubrzati, kako bismo zadovoljili jedan od uslova koje nam postavlja EU”, rekao je Ševal Suljkanović, izvršni direktor “Bimala” Brčko distrikt BiH.

    I Suljkanović je dodao da smatra kako zapravo nedostaje jedinstvena agrarna politika i pristup, kada je u pitanju poljoprivreda u BiH.

    “Mi mislimo da bez Zadružnog sektora nema razvoja poljoprivrede. Ovakva poljoprivredna proizvodnja, gdje imamo usitnjenu proizvodnju bez značajne mogućnosti da se izađe na svjetsko tržište, pa in a naše tržište sa malim količinama. To uslovljava da zadruge, ne samo kod nas, nego svugdje u svijetu su neophodnost kako bi one bile pokretači poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Šaćir Rahman, predstavnik Zadružnog saveza Brčko distrikta BiH.

    Rahman je naglasio da su zadruge neophodne jer one kroz svoje prerađivačke kapacitete omogućavaju finalizaciju proizvodnje i veću konkurentnost na svjetskom tržištu.

    SourceBDC TV

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    three × = eighteen