Prva ovogodišnja reportaža govori o herojima i heroinama današnjice, dobrovoljnim davateljima/cama krvi u Brčkom. Koje su pogodnosti redovnog davanja krvi i zašto se naši heroji/ine odlučuju na ovakve geste – saznajemo u članku.
Priča o davaocima kreće od Almira Mujkanovića iz Maoče koji je, kako kaže, 40 puta darivao krv. Uz Mujkanovića krv su davali / daju ostala četiri člana njegove porodice i to preko 200 puta. Međutim, ističu da bi tretman redovnih davalaca trebao biti bolji.
„Recimo, dođem na parking kod Bolnice i moram platiti. Nije princip u novcu, nego u tretmanu prema nama. Mislim da zaslužujemo mnogo više pogodnosti i mnogo bolji tretman, što bi sigurno moglo doprinijeti povećanom broju dobrovoljnih davalaca“, objašnjava Mujkanović u razgovoru za Otisak.ba.
Potragu za dodatnim izvorima nastavljamo u Facebook grupi Dobrovoljni davaoci krvi Brčko. Kontaktiramo Vilić Vahidina, zvanog Munja, koji je član grupe. Vilić nam poručuje da je davanje krvi zdravo i da je „prvi put krv dao za svoga oca davne 1985. godine kada je bio na operaciji“.
„Osjećam se zdravije sposobnije, nemam nikakvih nuspojava poslije davanja… Prošli mjesec sam dao 131. put.“
Vilić ističe da su ranije postojala godišnja druženja davalaca, ali da je to ukinuto što prema njemu nije uredu, dodajući da „paketiće“ koje daju davaocima, „ostave djeci“.
„Preporučio bih svakom momku od 18 godina pa dalje da počne da daje krv jer bolje mi je to nego da duva onu shishu u kaficu i da se drogira… Sin mi je isto mladi davalac, dao je desetak puta.“
Žena koja ujedinjava brčanske davaoce u digitalnom svijetu je Jelena Vujić. Ona je osnivačica i administratorica Facebook grupe. Na razgovor za Otisak.ba je pristala kako bi „istakla prednosti redovnog darivanja, ali i ukazala na određene zakonske nedostatke“.
Objašnjava nam da krv daje od osamnaeste godine, a da je sve počelo ličnim iskustvom tako što je kao dijete doživjela nesreću i izgubila mnogo krvi.
Grupu je osnovala jer je prepoznala da ne postoji uređen sistem obavještavanja o potrebama za dozama krvi.
„Prije 2018. godine otišla sam u Opštinu i vidjela oglas za krv, tražila se A negativna. Otišla sam na Transfuziju i oni su mi rekli da je to stari oglas i da je čovjek umro. Zapitala sam se: Zar je moguće da se u periodu digitalizacije lijepe oglasi po vratima. Shvatila sam da je ustvari neophodno hitno reagovati i zato sam oformila grupu, koja ima i za zadatak podizanje svijesti“, pojašnjava.
Međutim, Vujić ističe da je sa svakom njenom objavom došlo i niz pitanja na koje je pokušala odgovoriti, istovremeno se konsultujući s brčanskom Transfuzijom i da zbog toga smatra da bi grupu, zapravo, trebalo preuzeti neko službeno tijelo kako bi komunikacija tekla efikasnije.
Dotakla se i brčanskog zakonodavstva kazavši da odnedavno brčanski Zakon o radu omogućava radnicima realnog sektora dva plaćena slobodna dana ukoliko daju krv, što, međutim, nije slučaj s javnim sektorom. Na njenu inicijativu, poslanik u Skupštini Velibor Babić, apelirao je da se uvede isti princip i za radnike u javnom sektoru što nije urodilo plodom jer, kao što je tada rečeno, „materija nije regulisana Zakonom o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta BiH kao lex specialis (poseban zakon), propisom koji se primjenjuje u organima javne uprave Brčko distrikta BiH.“
„Imala sam situacije da me zovu ljudi iz javnog sektora da im je nezgodno otići s posla“, prenosi nam Vujić.
Ona smatra da bi svi radnici davaoci krvi trebali imati jednaka prava na slobodne dane i da bi to bila velika motivacija ljudima da se češće odazivaju akcijama darivanja.
Obratili smo se predstavnicima brčanske vlasti po ovom pitanju, te je šef Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Nedim Hamzabegović za Otisak.ba potvrdio raniju izjavu da je “u pripremi novi Zakon o državnoj službi koji će urediti ovu materiju i uskladiti je s odredbama Zakona o radu, što će dozvoliti dva slobodna dana radnicima u javnom sektoru”.
O pravima na slobodne dane, ali i o pogodnostima darivanja razgovarali smo i sa šefom Odjeljenja za transfuziju u Brčkom, doktorom Samirom Pandurom.
Doktor Pandur ističe da za darivateljske slobodne dane, „može samo pisati molbe i dopise“, ali da nema moći da se zakoni izmijene.
„Mislim da je davalaštvo, generalno, problem zajednice… svi mi možemo doći u poziciju da legnemo u bolnicu, šira zajednica nije uključena u proces prikupljanja krvi i u animaciju ljudi“, dodaje Pandur.
On ističe da su davatelji „heroji današnjice“ i da u Brčkom česte akcije organizuju u Šatorovićima, Rahiću, Bijeljinskoj cesti, Ilićki, Pelagićevu, ali da se javljaju i bajkeri, vjerske zajednice, privatna preduzeća i nevladine organizacije koje se bave problematikom prukupljanja krvi.
Problem je što, prema njegovim riječima, „nema nekog sistemskog rješenja“ i što ne postoji navika kontinuiranog davanja, što je bitno jer komponente krvi imaju ograničeni rok trajanja.
„Krv ima rok trajanja, cijela krv, od nje se odvoje eritrociti, plazma i trombociti – trombociti imaju 5 dana rok trajanja, eritrociti 35, a plazmu držimo do dvije godine.“
Godišnje se u Brčkom prikupi između 2500 do 3000 doza krvi, a pravo na davanje imaju sve punoljetne osobe od 18 do 65 godina, s time da muškarci mogu davati svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca – saznajemo od Pandura.
„Samim time što darujete krv, uvijek vas pregleda ljekar, obavi se opšti pregled, tako ako čovjek ima neku tegobu, ljekar može to prepoznati, radi se krvna slika, količina krvi koje tijelo ima i krv se testira na neke zarazne bolesti“, objašnjava Pandur, ističući da se davanjem krvi osoba zapravo podvrgne redovnoj zdravstvenoj kontroli.
Prikupljanje u krvi u Brčkom, nažalost, otežala je pandemija COVID-a 19. Pandur smatra da je za nekih 20 do 30 % broj davanja krvi smanjen, jer se dešavalo da davatelji ne žele doći do Transfuzije zbog straha od zaraze.
Što se tiče novčanih pogodnosti davanja krvi, on naglašava da osobe koje deset i više puta daju krv, budu oslobođene plaćanja participacije i da dobiju potvrdu za korištenje slobodnih dana.
„Nažalost, neko ispoštuje radnika, neko ne“, dodaje.
A što se tiče problema parkiranja koji je iznio Mujkanović, Pandur je poručio da je upućena inicijativa da davaoci koji dođu da daju krv budu izuzeti od plaćanja parkinga u krugu Bolnice i da bi takvo pravilo već trebalo biti implementirano. Svakako preporučujemo potencijalnim davaocima da se konsultuju sa zaposlenicima u Bolnici dodatno oko ovog pitanja.
Napomenimo da je ovaj članak samo mali pokušaj doprinosa popularizaciji darivanja krvi i da smo svjesni da u kratkom tekstu nismo mogli istaknuti sve doprinose naših sugrađana: pojedinačno ili u grupama što ne znači da njihov doprinos nije značajan za zajednicu zvana Brčko distrikt BiH.
Novinar: Emina Osmić-Hajdarević
