Piše: Safet Imamović
„Nema te loše odluke, nema toliko lošeg događaja niti bilo čega a da mi Brčaci ne naviknemo na to“, reče mi jedan stariji čovjek.
I zaista, ako retroaktivno sagledamo dešavanja u našem gradu, dolazimo do zaključka da smo svi nekako, kolektivno, svarili sve ono što nam se nije sviđalo.
Danas je to naša svakodnevnica, naša rutina, ali i sastavni dio naših života. Sve ono što smo prešutjeli, sve ono što smo direktno trebali da kažemo, a nismo.
Entitetsko državljanstvo je jedna od tih stvari; nešto što nam (ne)legitimno svrstavaju u svakodnevnicu.
Brčaci danas ne mogu dobiti, odnosno produžiti ličnu kartu bez ovog, prvenstveno pojmovnog apsurda.
Entitetsko državljanstvo kao eufemizam za separaciju
Da prvo definišemo entitet; entitet označava nešto što postoji, značenje čega, ono što je posebno u stvarnosti ili u svijesti, bit bića kao takvog. U političkom smislu, entitet je pojedinačnost koja se ispunjava sadržajem i ulazi u sastav cjeline političke zajednice [Wikipedia].
Da zaključimo, nije država, ne može da se tretira kao država i predstavlja dio države.
Taj pojmovni apsurd se ogleda baš u entitetskom državljanstvu.
Entitet bi, razumno, mogao da ima pripadnost, preferenciju, čak i prebivalište, ali nikako, barem sa aspekta logike, državljanstvo.
Iz samog prihvatanja te terminologije, pristajemo na određene separacije. Takve secesije su vidne svim građanima, i preko ovih fraza se definitivno ostvaruju politički ciljevi određenih grupacija u Bosni i Hercegovini.
Brčko žrtva entitetskih političkih interesa
Prvo što mi padne na pamet kad se spomene entitetsko državljanstvo jeste biračko pravo.
Zove se biračko pravo, a ne biračka obaveza.
Građani Brčko distrikta koji nemaju entitetsko državljanstvo neće moći glasati na Općim izborima 2018. u BiH.
Stoga se postavlja pitanje, da li se ovdje radi o diskriminaciji Brčaka koji žive u Brčkom i imaju prebivalište u Brčkom?
Radi li se ovdje o vrsti ucjene?
Zahtjev za sticanje entitetskog državljanstva i takse koštaju 10,00 konvertibilnih maraka. Znači li ovo da moramo kupiti biračko pravo za državne izbore?
Radi podsjećanja, na prethodnim općim izborima koji su se održali 2014. godine 30.000 manje Brčaka je bilo registrovano u odnosu na broj koji je kotirao na lokalnim izborima 2012. gdje to enetitetsko državljanstvo nije potrebno.
Brčaci ne moraju imati entitetsko državljanstvo, ali gube li određena prava ukoliko se odluče da nemaju to?
Na stranici Vlade Brčko distrikta našao sam zanimljive prednosti.
„Dobijanjem entitetskog državljanstva građanima Brčko distrikta BiH omogućava se ostvarivanje prava u entitetima.“
Šta ovo treba da znači? Da ne možemo ostvarivati prava u enitetima bez ovog državljanstva, a za koje nemamo ni geografski niti bilo koji drugi osnov?
Kažu da nije obavezno imati entitetsko državljanstvo, kako to divno zvuči s obzirom na to da bez istog ne možemo imati ličnu kartu koja je obavezna.
Sve u svemu, može se reći da se ovakvim postupcima krši Konačna arbitražna odluka za Brčko i da vlada generalna zbunjenost u javnosti oko ove nelogičnosti.
Apsurdnost se ogleda i u tome što se na svaku ličnu kartu građana Distrikta upisuje ova terminološka nelogičnost, a što na određen način ruši sve multikulturalno u našem gradu.
Rješenja ima, ali ne postoji volja da se riješi ovo pitanje, jer zaista, entitetsko državljanstvo je instrument politike koju sasvim sigurno najviše osjećaju Brčaci.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.
