Bosna i Hercegovina se suočava s velikim deficitom radne snage, dok istovremeno više od 300 hiljada ljudi traži posao. Gužve pred biroima za zapošljavanje postale su uobičajene, dok poslodavci traže ugostitelje, vozače, građevinare i druge radnike. Zbog ove situacije, država sve više uvozi stranu radnu snagu.
Na biroima za zapošljavanje redovno se viđaju hiljade nezaposlenih, koji dolaze u potrazi za poslom. Amila Žigović, koja je sedam i po godina nezaposlena i po struci frizerka, objašnjava da su plate u njenom zanimanju u prošlosti bile niske, te da je teško naći fiksnu platu uz dobar procenat.
Merjem Mujezinović, mlada trgovkinja za N1 koja je završila trgovačku školu, optimistično se nada pronalasku posla i smatra da je bolje raditi u svojoj zemlji nego u inostranstvu.
Strani radnici sve su prisutniji, a prošle godine najviše je radne snage bilo iz Turske, Srbije, Nepala, Bangladeša i Indije. Zbog velike potražnje za radnicima, broj radnih dozvola za strane radnike povećava se.
Prošle godine izdano je 2.449 dozvola, uključujući 579 produženih i 1.870 novih. Najveći broj dozvola dodijeljen je u građevinarstvu, trgovini, uslužnim djelatnostima, umjetnosti i zabavi, te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, koja su deficitarna zanimanja u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini je registrovano više od 335 hiljada nezaposlenih osoba, od kojih je procijenjeno da tri četvrtine nisu aktivni tražioci posla već korisnici zdravstvenog osiguranja.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je koncept zavoda za zapošljavanje zastario i da baze podataka nisu ažurirane. Također naglašava potrebu za modernizacijom komunikacije s osobama koje traže posao putem savremenih tehnologija.
Dok mnogi iz Bosne i Hercegovine odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima života, i Evropa osjeća posljedice ekonomske stagnacije. U Njemačkoj, koja je dugo bila atraktivna destinacija za radnike iz BiH, trenutno je registrovano 2,87 miliona nezaposlenih.
