More

    Bosanka gradonačelnica najboljeg turističkog grada u Švedskoj

    Kraljevski grad.

    - Advertisement -

    Dženita Abaza s porodicom je iz ratnog Sarajeva pobjegla na Korčulu, gdje je s drugim izbjeglicama provela godinu dana u kolektivnom smještaju u hotelu u kojem je kao dijete ljetovala. Kako se rat razbuktavao, misleći na svoju djecu i njihovu budućnost, u junu 1993. godine otišli su u Švedsku, gdje su bez posla i znanja jezika počeli ponovo graditi život.

    Dvadeset godina nakon toga, izabrana je za gradonačelnicu Kalmara, nekadašnjeg skandinavskog kraljevskog grada na Baltičkom moru koji je već treću godinu zaredom proglašen najboljom ljetnom turističkom destinacijom u Švedskoj.

    Vođenje grada od 70.000 stanovnika, s najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sjevernoj Evropi, u kojem se gotovo svaki dan održava neki kulturni ili sportski događaj, dijeli s još jednim kolegom, ističe Dženita Abaza u razgovoru za Al Jazeeru Balkans, prenosi Klix.ba.

    “Prema švedskom sistemu, to gradonačelničko mjesto je podijeljeno. Kolega je zadužen za izgradnju grada i saradnju s privrednicima, a ja za socijalna pitanja, pitanja obrazovanja, tržište rada i integraciju. To je širok i vrlo zahtjevan resor”, objašnjava ova rođena Goraždanka koja je u Kalmaru počela živjeti 1994. godine.

    Švedski jezik je, dodaje, težak i trebalo joj je nekoliko godina da ga savlada. U međuvremenu je, zajedno s drugim izbjeglicama, osnovala udruženje putem kojeg su pravili izložbe i koncerte, pokušavajući približiti bh. kulturu ljudima koji su ih primili u svoju zemlju.

    “Prvi susret sa Švedskom je bio nestvaran. Bio je juni i vrijeme kada je ova zemlja najljepša. Polja šećerne repe su bila procvjetala i u žutoj boji sve je mirisalo i bilo tako čisto i umiveno. Ljudi su bili ljubazni i imali su konstantno osmijeh na licu. Toga se dobro sjećam. To mi je tada jedino i bilo potrebno. Lijepa riječ i mogućnost da živim život dostojan čovjeka. Zemlja gdje vladaju red, rad i mir”, prisjeća se prvih utisaka poslije rata i kolektivnog izbjegličkog smještaja.

    Već nepunu godinu nakon toga dobila je posao u općini Kalmar, gdje je radila na projektu pomoći izbjeglicama, koji je, kaže, dobio mnoge nagrade i bio primjer i pokazatelj drugim gradovima kako se radi na uspješnoj integraciji useljenika.

    U politiku je ušla 1999. godine, nakon što je organizirala putovanje u Bosnu i Hercegovinu za političare iz Švedske. Ta posjeta je, prisjeća se, bila šok za Šveđane koji su to vrlo emocionalno doživjeli. Dobila je poziv tadašnje gradonačelnice Kalmara koja joj ponudila mjesto na izbornoj listi socijaldemokrata. Tako je uspjela ući u gradski parlament. Politika ju je tada, kaže, fascinirala i postala dio njenog života.

    “Prelijepo je biti dio jednog takvog demokratskog procesa. Poslije izbora 2010. godine vodila sam jedan resor, a pred posljednje izbore dobila sam ponudu da se kandidujem za gradonačelnicu. Politika je već uveliko postala dio mog života, tako da se nisam dvoumila. Imala sam i protukandidata, ali na godišnjoj skupštini socijaldemokrata sam većinom glasova dobila povjerenje svojih političkih kolega i u oktobru 2014. godine uselila u gradsku vijećnicu”, kazala je.

    Politika u Švedskoj je, kaže, ipak znatno drugačija od one u Bosni i Hercegovini.

    “Politički aparat u Bosni i Hercegovini je komplikovan, ogroman i skup. U lokalnim zajednicama u Švedskoj brinu se o starijim ljudima, izbjeglicama, nema nezbrinutih životinja na ulicama, sve je prilagođeno porodici, majke i očevi dijele porodiljsko bolovanje, što je veliki korak u borbi za ravnopravnost žena”, ističe.

    Zbog toga je i sama, kaže, vrlo rano donijela odluku da se neće vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Ipak, zajedno s bh. dijasporom aktivno radi na sklapanju privrednih odnosa između Bosne i Hercegovine i Švedske te organiziranju prikupljanja pomoći za one kojima je to potrebno.

    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceKlix.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    eighty two − = seventy four