Od 15. do 18. jula na Boračkom jezeru kod Konjica održan je drugi modul Novinarske akademije 2017 [NA2017], u organizaciji Udruženja BH novinari.
Okupio je studente/ice, novinare/ke i urednike/ce iz cijele Bosne i Hercegovine.
Sudionici i sudionice NA2017, njih 23, tokom petodnevnog boravka na Akademiji imali su priliku slušati predavanja istaknutih profesora novinarstva i novinarske etike, medijskih profesionalaca, međunarodnih stručnjaka i aktivista/ica civilnog društva.
Učesnici su slušali pradavanja o tranzicijskoj pravdi, primjeni etičkih principa i kodeksa u izvještajima o zajedničkoj prošlosti, analizirali medijske sadržaje uz mentorstvo predavača, a u okviru Akademije prikazano je više dokumentarnih filmova.
Svečanom dodjelom diploma u utorak je završen drugi modul NA2017, koji je bio posvećen temi “Uloga medija i medijskog izvještavanja u jačanju mira, tolerancije i stabilnosti u BiH”.
Radionica je okupila učesnike/učesnice iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Bileće, Zenice, Sokoca, Brčkog [dva predstavnika portala Otisak.ba], Gračanice, Kalesije, Čelinca, Jablanice, Velike Kladuše, Žepča, Ilijaša i Vogošće.
Ljetni edukativni kamp Novinarska akademija 2017, šesti po redu, održan je u dva modula u periodu od 9. do 18. jula, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
Prvi dan
Prvog dana Akademije prikazana je epizoda serije “Ja, mi i drugi: Duh Hane Arent”, u kome izraelska rediteljka Ada Ušpic govori o tome zašto je čuvena filozofkinja jevrejskog porijekla Hana Arent bila optuživana od strane jevrejske zajednice nakon Drugog svjetskog rata da je izdajnik i da umanjuje užase holokausta.
Drugi dan
“Malo je onih redakcija u Bosni i Hercegovini koje mogu izaći u susret publici a ne centrima moći”, rekao je profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli prof. dr Enes Osmančević, te dodao kako je razlog takvom stanju u medijima “izostanak profesionalizacije i standardizacije novinarske profesije”.
Profesor Osmančević govorio je o temi samoregulacije i izvještavanja u postkonfliktnim društvima.
“Redakcije govore u ime publike bez da provedu bilo kakvo relevantno istraživanje”, ocjenjuje profesor i dodaje kako bi alternativu postojećem stanju novinarske profesije mogli ponuditi “online portali koji djeluju iz slobodnije pozicije”.
Polaznici i polaznice bavili su se analizom medijskih sadržaja primjenom odredbi Kodeksa za štampu i online medije u BiH, a uz mentorstvo prof. dr Enesa Osmančevića i doc. dr Mirze Mehmedovića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Predavanje je održala i predsjednica Udruženja Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu [CDTP] Zlatica Gruhonjić, koja je govorila o tranzicijskoj pravdi u BiH i njenim ključnim vrijednostima.
“Jedan od stubova tranzicijske pravde je formiranje komisije za utvrđivanje
istine”, poručila je Gruhonjić.
Sudionicima je prikazan dokumentarni film autorica Maje Leđenac i Željke Mihaljević “Apostoli dobra”, koji je dio serijala filmova “Živjeti zajedno”, posvećenog građanskoj hrabrosti pojedinaca i njihovim djelima u toku proteklog rata na području bivše Jugoslavije.
Treći dan
“Izvještavanje treba doprinijeti razumijevanju, a ne podizanju tenzija ili kao podsticaj na konflikte među ili prema određenim grupama i pojedincima”, rekla je prof. dr Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Profesorica Turčilo razgovarala je sa polaznicima i polaznicama NA2017 o tome kako se u izvještavanju odmaknuti od ratno-huškačke propagande kroz produkciju medijskih sadržaja, te na koji način fokus medija usmjeriti na suočavanje sa prošlošću, izgradnju mira i društva tolerancije.
“Fer, balansirano i objektivno izvještavanje primjenjivo je samo u smislenim istraživanjima, jer u dnevnom izvještavanju gotovo i nema prostora za sveobuhvatan izvještaj”, poručila je profesorica Turčilo polaznicima Akademije i podsjetila kako se novinarske forme kao što je anketa “često zloupotrebljavaju kako bi se potaklo na određene stavove i mišljenja”.
Gost predavač NA2017 bio je i doc. dr Seid Masnica sa Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, koji je polaznicima objasnio razlike između elektronskih, printanih i online medija u njihovom pristupu izvještavanju o događajima iz bliske ratne prošlosti.
U poslijepodnevnim satima sudionici i sudionice slušali su predavanje Aldina Arnautovića, slobodnog novinara i autora dokumentanih filmova.
Arnautović je govorio o postupku dokumentovanja ratnih zločina u svrhu objavljivanja izvještaja u medijima koji govore o takvim temama, ali i o važnosti poznavanja humanitarnog prava za profesionalno izvještavanje o temama zajedničke ratne prošlosti.
“Novinari trebaju promovisati humanost kroz primjenu profesionalne etike. Trebaju da govore i o egzaktnim podacima, iz pozicije činjenica, svjesni da se iza tih činjenica nalaze ljudske sudbine”, rekao je Arnautović na NA2017.
Gost tematske večeri bio je Dino Kasalo, autor i reditelj dokumentarnih filmova koji su dobili najznačajnija svjeska priznanja u ovom filmskom žanru. Prikazan je Kasalov film “Ljuta sam” koji govori o rijeci Ljutoj i izgradnji mini hidrocentrala na njoj. Projekciji filma prisustvovali i predstavnici nevladine organizacije Centar za životnu sredinu iz Banje Luke.
Četvrti dan
“Mediji i novinari mogu doprinijeti procesu suočavanja sa prošlošću kroz vršenje javnog pritiska na rješavanje sudskih procesa koji se tiču ratnih zločina”, poručila je Dragana Erjavec, novinarka BIRN-a i urednica magazina TV Justice.
Prikazani su inserti iz serijala magazina TV Justice.
Gost predavač bio je i novinar i voditelj televizije Al Jazeera Balkans Marko Radoja.
Polaznici i polaznice radionice bavili su se analizom informativnih priloga različitih javnih i privatnih televizijskih emitera o istim događajima iz bliske ratne prošlosti.