Komisije Justitia et pax biskupskih konferencija Hrvatske, BiH i Slovenije objavile su zajedničku izjavu u kojoj su upozorili kako su katolici koji žive u BiH danas “fizički najugroženiji dio Katoličke crkve na cijelom evropskom kontinentu”.
Pozvali su na poduzimanje hitnih mjera kojima će se takvo stanje promijeniti, a hrvatskom i katoličkom puku u toj zemlji osigurati njihova ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana prava, prenosi Hina.
Uprkos dosljednom i višegodišnjem zalaganju Crkve i njenih biskupa za pravedno i cjelovito rješavanje problema u BiH i uvažavanje osnovnih ljudskih prava, na tom planu gotovo ništa nije učinjeno, navodi se u zaključcima komisija tri biskupske konferencije nakon zasjedanja u Banjoj Luci.
Hrvati- katolici zbog toga posebno trpe jer su izvrgnuti stalnim nepravdama i pokušajima majoriziranja, što dovodi u pitanje i njihov fizički opstanak, dodaje se u saopćenju.
Na zasjedanju je sudjelovao i kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog vijeća Justitia et pax, a sad predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice.
“Svjedoci smo da se nastavlja, pa i povećava neizvjesnost fizičkog opstanka Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, unatoč neumornom nastojanju vodstva Crkve da u ovoj politički i pravno nesređenoj zemlji bude prijeko potreban čimbenik pravednog i trajnog mira”, navodi se u izjavi.
Rezultati povratka poražavajući
Također je istaknuto kako su progoni i etničko čišćenje tokom rata ostavili dubokog traga na ukorijenjenost Hrvata u BiH, a posebice one protjerane s područja entiteta Republika Srpska, gdje su rezultati njihovog povratka poražavajući.
“Bez održivog povratka u svoja rodna mjesta onih prognanika i izbjeglica, koji se još žele vratiti, neće biti zadovoljena pravda niti ostvareno pomirenje među ljudima. Rat koji je stotine tisuća naših sugrađana protjerao iz njihovih kuća, uništio im živote i imovinu, bio je projekt države ili država. Zato obnova kuća, povratak, stvaranje uvjeta za normalan život isto tako treba biti projekt države ili država. Stoga je komisija smatrala i smatra kako nitko, u ime bilo kojih ciljeva, nema pravo proglasiti povratak prognanih završenim dok se ne provede Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma i dok i prognani Hrvati-katolici ne dobiju iste uvjete kao i drugi za svoj održivi povratak”, navodi se u izjavi.
U dokumentu se navodi i kako su, osim na bolnu i dramatičnu činjenicu fizičkog iskorjenjivanja domicilnog hrvatskog-katoličkog naroda, predstavnici Crkve upozoravali zvaničnike i cjelokupnu javnost i na potpuno brisanje njegovih kulturnih, etničkih i političkih identifikacija, od brisanja u matičnim uredima do promjena imena ulica, zatiranja kulturnih društava i vjerskih institucija.
Fatalnom je ocijenjena nebriga velikog broja službenih predstavnika Hrvata u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou cijele države, a posebno onih koji sjede u tijelima vlasti RS-a za opstanak hrvatskog naroda u vlastitom zavičaju, te za nužnu materijalnu pomoć onim malobrojnim Hrvatima katolicima, koji su, uz brojne poteškoće, uspjeli ostati u svom rodnom kraju ili su se, uz velike prepreke, uspjeli vratiti odakle su nasilno bili istjerani.
“Takvim ponašanjem ti politički predstavnici hrvatskog naroda pristajali su na legaliziranje nasilnog progona i iskorjenjivanja naroda u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, a samim tim i definitivnog nestanka Katoličke crkve na tim prostorima”, ističe se u izjavi.
Korjenite ustavne promjene
Navedena je i ocjena kako domicilni Hrvati i katolici nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom informiranju putem kojega se onemogućava stvaranje istinite predodžbe u bosanskohercegovačkoj javnosti o stanju i problemima hrvatskog i katoličkog naroda u BiH.
“Često se u javnosti prikazuje kako svi drugi u zemlji imaju više problema nego Hrvati. Kad se o problemima Hrvata i katolika izvješćuje, to se radi na senzacionalistički i neobjektivan način, zbog čega se Hrvati sasvim pogrešno percipiraju kao teret Bosne i Hercegovine i u njoj kao remetilački faktor”, piše u izjavi.
Članovi komisija Justitia at pax potiču sve odgovorne da odlučnije pristupe “korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina”, a na predstavnike međunarodne zajednice u BiH apeliraju da pruže učinkovitiju političku, pravnu i materijalnu pomoć za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti na području cijele države svih pripadnika tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i drugih građana.
Pozdravili su i podržali izvještaj Evropskog parlamenta od 20. februara 2017. o aktuelnoj situaciji u BiH, u kojem je izražena spremnost da se toj državi učinkovitije nego ranijih godina pomogne u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji.
Izrazili su zahvalnost evropskim političarima, posebno onim iz Hrvatske i Slovenije, za njihov doprinos u pripremanju i u prihvatanju ovog dokumenta.
“Nadamo se da će se na temelju tog dokumenta moći konačno učinkovitije poraditi oko uređenja BiH kao pravne, sigurne i prosperitetne države za sve njezine stanovnike, etničke i vjerske zajednice, a osobito obespravljenu katoličku populaciju u njoj”, navodi se u izjavi koju potpisuju ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te banjalučki biskup Franjo Komarica.
