BiH prošle godine izvezla robu u vrijednosti većoj od 12 milijardi KM

    Vanjskotrgovinski deficit u 2018. godini iznosi 7.335.193.000 KM i povećan je za 3,86 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    Evropska unija je i dalje najznačajniji partner BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni (Foto: AA)

    Bosna i Hercegovina (BiH) je u 2018. godini ostvarila ukupan izvoz robe u vrijednosti od 12.258.275.000 KM, što je za 7,67 posto više u odnosu na 2017. godinu, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

    Vanjskotrgovinski deficit u 2018. godini iznosi 7.335.193.000 KM i povećan je za 3,86 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    “Rezultati vanjskotrgovinskog bilansa BiH za 2018. godinu su za mene solidni, ohrabrujući i bolji nego što su bili u 2017. godini. Prvi put smo u vanjskotrgovinskom bilansu prešli 16 milijardi eura, što je veliki doprinos i posebno ističem pokrivenost uvoza izvozom koji je premašio 62 posto”, istakao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

    Ono što ističe kao dobre stvari jeste smanjenje vanjskotrgovinskog deficita sa Rusijom, Italijom, Hrvatskom, Srbijom i povećanje suficita sa Austrijom i Slovenijom.

    “Sa Njemačkom prvi put imamo obim razmjene koji prelazi četiri milijarde KM. Sa Srbijom smo također u prošloj godini postigli maksimum u izvozu, preko 1,2 milijarde KM i historijsku pokrivenost sa 62 posto”, rekao je Šarović.

    Poručio je da se bh. ekonomija pokazala otpornijom na određene druge okolnosti, na loš poslovni ambijent koji je važio za sve privrednike u prošloj godini.

    Vrijednost uvoza 19,5 milijardi

    Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, kazao je da je ukupna vrijednost uvoza roba u BiH u 2018. godini iznosila više od 19,5 milijardi i veća je za 6,21 posto u odnosu na godinu ranije.

    “Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene u BiH, idemo naprijed. Naš izvoz je 12.258.000.000 KM, što je rast u odnosu na 2017. veći za 7,67 posto. Uvoz je 19,5 milijardi i on raste, ali nešto manje sa 6,21 posto. Obim je dostigao već više od 31,8 milijardi KM i njegov rast je 6,77 posto”, pojasnio je Tošić, kazavši da i dalje imaju deficit kada je riječ o robnoj razmjeni.

    “Ona je više od 7,3 milijarde. Ono gdje možemo reći da se krećemo u dobrom pravcu jeste da smo podigli pokrivenost uvoza izvozom na 62,56 posto, odnosno u odnosu na prošlu godinu za 1,37 posto”, rekao je Tošić.

    Porast izvoza iz BiH u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvaren rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku…

    EU najznačajniji partner

    “Evropska unija je i dalje najznačajniji partner BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U EU izvozimo 72,1 posto, kada je riječ o robnoj vrijednosti, to je 8,8 milijardi, a uvozimo 66,2 posto”, rekao je Tošić.

    Najznačajniji partner po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u 2018. godini iznosio je 4.649.091.000, od čega je izvoz iznosio 1,51 milijardu KM, a uvoz 3,13 milijardi KM.

    Nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom od 48,4 posto povećana je u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući povećanju izvoza u Hrvatsku za 14,21, dok je uvoz iz Hrvatske povećan za 5,55 posto.

    Zemlje CEFTA-e drugi najznačajniji partner

    “Drugi najznačajniji partner BiH su zemlje CEFTA-e. Kada je riječ o robnoj razmjeni, izvozimo u zemlje CEFTA-a 27,2 posto, a uvozimo 15. Na tržište CEFTA-e u 2018. godini je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 2,10 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 9,10 posto. Sa područja CEFTA-e uvezli smo robe u vrijednosti od 2,94 milijarde KM, što je za 3,04 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Tošić.

    Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosi 71,6 posto. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e, osim sa Srbijom i Makedonijom, gdje su pokrivenosti uvoza izvozom 50 i 82,8 posto.

    U 2018. godini izvoz je smanjen u Albaniju, Makedoniju i Kosovo, dok je uvoz u BiH smanjen iz Crne Gore.

    Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvežena je roba u vrijednosti od oko 1,32 milijarde KM, što je za 14,61 posto više u odnosu na prošlu godinu.

    Sa područja Srbije uvežena je roba u vrijednosti oko 2,65 milijardi KM i time je povećan uvoz za 4,20 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    U ostalim tržištima primjećeno je smanjenje izvoza i povećanje uvoza iz Ruske Federacije, SAD-a i Kine.

    Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen kod uvoza robe iz Rusije, Švicarske, Kine.

    Iz procentualnih pokazatelja uočava se povećanje pokrivenosti uvoza izvozom u Hrvatsku i Srbiju u odnosu na prošlu godinu.

    U ukupnom obimu razmjene vodeća Hrvatska

    “Bitno je napomenuti da u ukupnom obimu razmjene vodeća zemlja je Hrvatska sa 14,60 posto i Srbija sa 12,49 posto. Kada je riječ o najznačajnijim partnerima u izvozu naših roba, na prvom mjestu je Njemačka sa 14,33 posto, zatim Hrvatska sa 12,36, Italija 11,10, Srbija 10. Prva zemlja u uvozu je Hrvatska, kao članica EU-a sa 15,99 posto, zatim Srbija sa 13”, izjavio je Tošić.

    Prema njegovim riječima, najviše izvezene vrijednosti prema Hrvatskoj su električna energija, sirovi aluminij, drvo, tkanine, a najviše se uvoze robe iz Hrvatske, i to naftna ulja, čokolade, naftni plinovi…

    “Sa Turskom već imamo obim razmjene preko milijardu. Izvoz u Tursku iznosio je 325 miliona i manji je u odnosu na prethodnu godinu za 24 posto, a uvoz iz Turske povećan za 14 posto i iznosi oko 753 miliona. Kada je riječ o turskom tržištu, bitno je napomenuti da izvozimo ulje od suncokreta – 87 miliona, otpatke od željeza – 44 miliona, goveđe meso – 40 miliona i bombe, granate, torpedo – 28 miliona. A iz Turske najviše uvozimo kostime, tepihe, lijekove…”, istakao je Tošić.

    Dodao je da tradicionalno u strukturi vanjskotrgovinske razmjene najveći obim se ostvaruje u drvnom i metalskom sektoru.

    Nemanja Vasić, predsjednik VTK-a BiH, kazao je da je vanjskotrgovinski deficit sa Hrvatskom i Srbijom 3 milijarde.

    “Dakle, Hrvatska i Srbija 1,8 milijardi roba iz trećih zemalja uvezu u BiH. Naš problem u BiH je što nismo prepoznati kao regionalni centar”, pojasnio je Vasić.

    Danas je ukazano i da BiH nema dovoljno razvijenu prerađivačku industriju usljed skromne proizvodne baze uglavnom resursno i radno intenzivnih industrijskih grana, zbog čega se ne ostvaruje veća dodana vrijednost proizvoda.

    Izvozni rast posljednjih godina BiH ostvaruje zahvaljujući pojačanom rastu izvozne tražnje i rasta svjetskih cijena, a ne značajnijoj strukturnoj promjeni unutar bh. ekonomije.

    --

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    + 82 = eighty six