“BiH nije prehrambeno suverena država”

Foto-ilustracija: Radiosarajevo.ba / Twitter / Arhiva

Povodom teksta o nestašici piletine, iznijet ću zapažanja, podatke, mišljenje i upite za čitatelje.

U Federaciji BiH je trenutno neobrađeno 400.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Na 400.000 hektara poljoprivrednog zemljišta se može godišnje npr. proizvesti 500.000 bikova puta 600 kg žive vage po jednom biku.

To iznosi 300.000.000 kg x 55% randman mesa sa kostima, to je 165.000.000 kg neto mesa godišnje.

Kada se taj iznos podijeli na 365 dana, to je 452.054 kg, ako se računa pola kilograma mesa za stanovnika svaki dan. Na takav način se može prehraniti 904.109 stanovnika godišnje.

Samo krajnje neodgovorna vlast može dovesti u pitanje prehranu vlastitog stanovništva.

Ta vlast je neosporno korumpirana i u sprezi sa uvoznim lobijima koji uvoze meso iz EU kojem je istekao rok trajanja.

U Republici Srpskoj stanje je puno bolje. U Brčkom npr. ima najmanje 100 hektara zapuštenog neobrađenog državnog zemljišta, koje vlasti jednostavno neće godinama dati na dugogodišnji zakup, kako bi se zemljište privelo namjeni.

Kakva je Europska unija vidjelo se ovih dana kada je zabranila izvoz lijekova na Balkan.

Kakav je „prijatelj“ Srbija Bosni i Hercegovini, vidi se jer je na 30 dana zabranila izvoz hrane u Bosnu i Hercegovinu.

Vučić kaže da imaju rezervi hrane za dvije godine. Vučić se korigirao pa će „dozvoliti“ izvoz hrane u BiH. Jest ćemo ako nam Vučić dozvoli.

Zar CEFTA nije slobodna trgovina, zar slobodno ne možemo kupovati hranu u Srbiji.

Niko od nesposobnjakovića u bh. vlasti ne pita Vučića šta je sa CEFTOM, na koju se toliko pozivao kada je u pitanju Kosovo.

Srbija istovremeno kritikuje EU zbog zabrane izvoza lijekova na Balkan, istovremeno zabranjuje izvoz hrane u BiH. Pametnom dovoljno (pametnom je i išaret dovoljan).

Vrijeme je za preispitivanje

Koliko smo mi odgovorni i ozbiljni prema vlastitom zdravlju i prehrani? Koliko smo mi u perthodnih 25 godina kupovali domaće lijekove, proizvode domaće poljoprivrede i prehrambene industrije. Gotovo da smo bojkotovali domaću proizvodnju.

Domaća farmaceutska industrija Bosnalijek, Zada i dr. proizvode sve lijekove, ali smo mi redovno kupovali njemačke lijekove, pa zato naši farmaceuti nemaju npr. rezerve supstanci za godišnju proizvodnju lijekova.

Jesmo li mi pojedinačno odgovorni za to, jer nismo jačali domaće farmaceute?

Sada će nam biti krivi Ovako, Madi, Bosnalijek, Zada i dr. koji nemaju dovoljno sirovina za proizvodnju pilića i lijekova npr. za godinu dana.

Jednostavno je provjeriti da li su cijene neosnovano podignute ako su sirovine za proizvodnju pilića iz domaćeg kukuruza, a neosporno nisu, a transportni troškovi su sigurno uvećani.

Svjetski zdravstveni stručnjaci sa sigurnošću predviđaju nove pandemije.

Gdje su nam domaće državne rezerve pšenice? Šta nam je sa subvencijama u poljoprivredi i plavim dizelom?

Šta nam je sa zaštitom domaće proizvodnje, u situaciji kada nam se neki poljoprivredni proizvodi uvoze iz Europe, koji su ispod cijene proizvodnje u Europi (damping cijenama) jer EU ima ogromne podsticaje?

Zašto nam ljekari redovno forsiraju njemačke lijekove, a danas se čude kako nemaju maski? Hoće li nas u narednoj pandemiji ugristi zmija iz iste rupe dva puta?

Vrijeme je za sjetvu osobito povrća. Sa ovakvom vlašću od najnižeg do najvišeg nivoa, koja neprijateljski 25 godina djeluje prema domaćim proizvođačima držite se narodne poslovice “uzdaj se u se i u svoje kljuse“.

Autor: Suljo Mujić

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

seventy five + = 79