Desni centar na putu je da ostane najveća politička grupacija u Evropskom parlamentu, ali će ekstremna desnica također osvojiti značajan broj mjesta, pokazali su rezultati ankete objavljene u ponedjeljak.
Njemačka alijansa CDU/CSU predvođena kancelarkom Angelom Merkel ostat će najveća politička koalicija ili stranka s 29 mjesta, ali tek nešto više od italijanske Lige, ekstremno desničarske stranke koja je trenutno na vlasti u Rimu, prenosi Reuters.
Njenih 27 mjesta pokazuju kako će izbori pokazati jačanje nacionalističkih struja protiv etabliranih proevropskih stranaka širom Evrope.
Najbitniji evropski izbori od 1979.
To će biti najbitniji evropski izbori od održavanja prvih u 1979. godini, izjavio je portparol Parlamenta Jaume Duch na konferenciji za novinare posvećenoj izborima.
Tradicionalne stranke trebale bi zadržati dominaciju koja bi im omogućila nastavak široke centrističke većinske koalicije koja uživa podršku Evropske komisije, dok bi radikali s krajnje desnice mogli osvojiti četrdesetak posto mjesta i ostvariti značajan napredak sa sadašnjih 14 posto, stvarajući veću političku neizvjesnost.
Evropska narodna stranka (EPP), kojoj pripada Merkel, osvojila bi 183 od 705 mjesta, ili 26 posto.
To predstavlja pad s trenutnih 29 posto, sudeći po zbiru podataka iz nacionalnih anketa među 27 država članica EU. To je danas objavilo osoblje Parlamenta.
Time bi nadmašili cifru od 135 mjesta za lijevi centar koji okuplja socijaliste i socijaldemokrate, djelimično i zbog gubitka britanskih mjesta nakon Brexita. Nakon britanskog odlaska Parlament bi bio smanjen sa 751-og na 705 mjesta.
Dvije ekstremno desničarske euroskeptične grupe u trenutnom sastavu Parlamenta na putu su jačanja od 14 posto mjesta s trenutnih 10 posto, uprkos odlasku britanske Stranke nezavisnosti.
To pokazuje jačanje italijanske Lige koja je osvojila dodatno 21 mjesto, njemačkog AfD-a za 11 mjesta i francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen za šest mjesta.
U junu imenovanje Junckerovog nasljednika
Nacionalni čelnici trebali bi imenovati nasljednika predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera krajem juna.
Poslanici bi potom potvrdili imenovanog kandidata u julu kako bi nova Evropska komisija od svih 27 država članica preuzela dužnost 1. novembra. Ukoliko se uzme u obzir ljetna pauza, to je prilično tijesan vremenski okvir, navodi Reuters.
Zahtjev Parlamenta da čelnici imenuju vodećeg kandidata iz jedne od pobjedničkih stranaka također bi mogao izazvati nova politička sporenja. Juncker i njegov tim ostali bi na dužnosti u slučaju takve odgode.
