Piše: Midhat Dedić za Al Jazeeru
Ako se prije četiri godine pričalo o kontroli online medija i globalnih društvenih mreža kao veoma značajnih, moguće i ključnih faktora koji mogu usmjeriti i preokrenuti tok izbora u BiH danas je „kontrola“ Facebooka, You Tubea, privatnih portala, općenito internet medija i društvenih mreža općeprihvaćeni standard i trend u izbornim kampanjama koje su i kod nas postaju amerikanizirane kako kada je riječ o vremenskom prostoru koji zauzimaju, medijalizaciji koja je očita kroz strahovitu ekspanziju preko internet mreže tako i ogromnoj količini populističke retorike koja se nezaustavljivo širi.
Svima koji su „na mrežama“ jasno je da izborna kampanja traje već mjesecima, a politički analitičari i sociolozi mišljenja su da izborne kampanje u BiH traju neprestano zbog politizacije života u svim sferama.
„Kampanja je permanentna ne samo od trenutka kada smo saznali imena kandidata već od prošlih lokalnih izbora. Ja se samo pitam imaju li političari i kandidati godišnji odmor? Sudeći kako mjesecima već špartaju po Bosni, nemaju. Oni koriste društvene mreže kao servis da prošire informacije potencijalnim glasačima o svojim dnevnim aktivnostima“, kaže sociolog Srđan Puhalo.
Postalo je prepoznatljivo da je izborna kampanja već nekoliko mjeseci personalizirana kroz učestale, skoro svakodnevne javne nastupe kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Senada Šepića, kandidata Nezavisnog bloka, Mirsada Hadžikadića, ispred Platforme za progres, Šefika Džaferovića, kandidata SDA, posljednjih sedmica Fahrudina Radončića, kandidata SBB-Fahrudin Radončić, te Boriše Falatara, kandidata Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. „Isturanje“ čovjeka-kandidata ispred stranke, na tragu je osnovnih načela francuskog stratega izbornih kampanja J. Seguela gdje se biračima uz određeni “personality” sugerira da glasaju za ideje, a ne za ideologiju, za budućnost, a ne za prošlost.
Ostali predsjednički kandidati manje-više u određenoj su medijskoj marginalizaciji i sjeni kada je riječ o društvenim mrežama i portalima. Oni, čini se, čekaju na velike stranačke skupove i plaćene reklame u tradicionalnim medijima. Istovremeno, političke stranke i pozicije i opozicije, sa izuzetkom SDA i SBB, prilično su uspavane u ovom trenutku u svom monolitnom tijelu i, očigledno, čekaju na „službeni“ pristup kampanji koja podrazumijeva tzv. totalni pristup u smislu komercijalizacije putem štampanih i elektronskh medija, plakatiranja, postavljanja bilborda i video-zidova, maksimalnim korištenjem televizijskih stanica kao najjačeg kanala sa glasačima, te TV-debata.
Šatori, parastosi, komemoracije, narodni zborovi
Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je amerikanizacija izbornih kampanja zahvatila cijeli svijet pa tako i BiH i da više nije bitno ko kako radi već kako priča.
“Izborne pobjede se sve više dobijaju na populizmu i političkoj propagandi,a sve manje na kvaliteti kandidata i posignutim rezultatima. Sve više je prisutna globalizacija pa ako poznajete načine i tehnike manipuliranjima biračima nema ni potrebe da se usredsređujete u aktuelna politička zbivanja, konkretno, u BiH. Ovo se posebno odnosi na nove medije jer su oni još uvijek nepoznanica za veći dio stanovnika, pa je stoga njima lakše manipulirati,“ kaže Marić.
Sociolog Puhalo ističe kako bh. političari tradicionalno koriste javne resurse u predizborne svrhe tako da običnom građinu nije jasno da li je pred njim kandidat sa liste ili vršilac javne funkcije, premijer, ministar, ili je , opet, riječ o šefu partije.
“Oni hodaju po Bosni već mjesecima, oni kao sada imaju sve vrijeme svijeta za male ljude, odnosno birače, idu od narodnog zbora do narodnog zbora, i ta njihova realna kampanja traje non-stop. Ili su na parastosima, komemoracijama, šta god. Nije rijedak slučaj da je u jednom šatoru Dodik a u drugom Ivanić . Evo ti primjer, neki dan Na Kočićevom zboru Milorad Dodik moli jednog glumca da kaže publici da glasaju za njega“, objašnjava Puhalo. On je mišljenja da „kapitalcima“ poput Dodika, Čovića i Izetbegovića puno ili nikako ne trebaju fejsbuci, tviteri i općenito virtuelna kampanja, kad su stalno prisutni na tzv. klasičnim medijima. Doduše, primjećuje Puhalo, njihovi izborni timovi koriste društvene mreže za transfer potpuno istih sadržaja koji su prethodno emitirani na tradicionalnim medijima.
Kampanja na internetu
No, ako i damo za pravo banjalučkom sociologu i blogeru, svakako je uočljivo javno prisustvo na društvenim mrežama i totalni izborni angažman posebno bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva. To je, bez sumnje, vezano je za njihovu brojnost i shvatanje da mjesec dana pred izbore nije dovoljno za predstavljanje. To posebno važi za nove kandidate, ili kako ih vječita bh. politička elita pomalo posprdno naziva, autsajderima. Ta kvalifikacija odnosi se na Borišu Falatara i Mirsada Hadžikadića, koji su, doduše, dostojanstveno i sa osmijehom prihvatili ovu „inkriminaciju“.
„Oni koji znaju da su u zaostatku za drugim kandidatima svoje kampanje su počeli mnogo prije zvanične izborne kampanje. Šefik Džaferović kao treći izbor SDA morao je ranije započeti obilazak birača kako bi nadoknadio prednost koju istraživanja daju Denisu Bećireviću. Falatar svoju kampanju vodi već skoro pola godine. Komšić vodi svoju izbornu kampanju, ali ujedno vodi i kampanju za Čovića tako da ovaj drugi skoro da i nema kampanju“, ističe Ivana Marić.
Birači u BiH su, osim toga, izloženi totalnoj propagandi preko mobilnih uređaja, a po njenom mišljenju, za razliku od tradicionalnih kanala komunikacije na društvenim mrežama i mobilnim telefonima može se određivati koju poruku šaljemo kojoj ciljnoj grupi u koje vrijeme, što je ranije bilo nezamislivo. Iza toga se, po njoj, krije velika moć utjecaja na volju birača pa ne treba čuditi da je sve više afera i manipulacija u ovoj sferi komunikacije sa biračima. Ivana Marić smatra kako su se ove godine kao nikada do sada aktivirali stranački trolovi po forumima i društvenim mrežama.
„Njihov zadatak je prvenstveno da diskreditiraju konkurenciju i da kao „obični građani“ pišu o njihovim stvarnim i izmišljenim grijesima. Ovdje možemo očekivati posebno prljavu kampanju jer se ti stavovi mogu iznositi sa lažnih profila bez ikakve odgovornosti. Već smo imali priiku vidjeti kako se ti timovi regrutuju i kako im se stranke za to m oduže honorarima ili nekom drugom uslugom nakon izbora“, kaže Marić. Ona ističe i važnu ulogu koju će imati instant web portali koji se aktiviraju pred izbore od nepoznatih vlasnika sa poznatim ciljem širenja lažnih vijesti o konkurenciji.
Izborni zakon u BiH je ograničio plaćeno oglašavanje, odnosno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija ali i na bilo koji drugi oblik plaćenog javnog oglašavanja do dana službenog početka izborne kampanje. No, na društvenim mrežama imamo već sada masu primjera sponzoriranja sadržaja vezanih za izborne kampanje kandidata. Oni, čini se, zbog važnosti svoje izborne pobjede svjesno riskiraju kazne CIK-a.