More

    Amerikanizacija bh. izbora: Kampanja nikad nije ni prestala

    Izborna kampanja u BiH traje ne od trenutka kada smo saznali za imena kandidata, već od prošlih lokalnih izbora zbog konstantne politizacije svih sfera života.

    - Advertisement -

    Piše: Midhat Dedić za Al Jazeeru

    Ako se prije četiri godine pričalo o kontroli online medija i globalnih društvenih mreža  kao veoma značajnih, moguće i ključnih faktora  koji  mogu usmjeriti i preokrenuti tok izbora u BiH danas je „kontrola“ Facebooka, You Tubea, privatnih  portala, općenito internet medija i društvenih mreža općeprihvaćeni standard i trend u izbornim kampanjama koje su i kod nas postaju amerikanizirane kako kada je riječ o vremenskom prostoru koji zauzimaju, medijalizaciji koja je očita kroz strahovitu ekspanziju preko internet mreže tako i ogromnoj količini  populističke retorike koja se nezaustavljivo  širi.

    Svima koji su „na mrežama“ jasno je da izborna kampanja traje već mjesecima, a politički analitičari i sociolozi mišljenja su da izborne kampanje u BiH traju neprestano zbog politizacije života u svim sferama.

    „Kampanja je permanentna ne  samo od trenutka  kada smo  saznali imena kandidata već od prošlih lokalnih izbora. Ja se samo pitam imaju  li političari i kandidati godišnji odmor? Sudeći kako mjesecima već špartaju po Bosni, nemaju. Oni koriste društvene mreže kao servis da prošire informacije potencijalnim glasačima o  svojim dnevnim aktivnostima“, kaže sociolog Srđan Puhalo.

    Postalo je prepoznatljivo da je izborna kampanja već nekoliko mjeseci personalizirana kroz učestale, skoro svakodnevne javne nastupe kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Senada Šepića, kandidata Nezavisnog bloka, Mirsada Hadžikadića, ispred Platforme za progres, Šefika Džaferovića, kandidata SDA, posljednjih sedmica Fahrudina Radončića, kandidata SBB-Fahrudin Radončić, te Boriše Falatara, kandidata Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. „Isturanje“ čovjeka-kandidata ispred stranke, na tragu je osnovnih načela  francuskog stratega izbornih kampanja J. Seguela gdje se  biračima uz određeni  “personality” sugerira da glasaju za ideje, a ne za ideologiju, za budućnost, a ne za prošlost.

    Ostali predsjednički kandidati manje-više u određenoj su medijskoj marginalizaciji i sjeni kada je riječ o društvenim mrežama i portalima. Oni, čini se, čekaju na velike stranačke skupove i plaćene reklame u tradicionalnim medijima. Istovremeno, političke stranke i pozicije i opozicije, sa izuzetkom SDA i SBB, prilično su uspavane u ovom trenutku u svom monolitnom tijelu i, očigledno, čekaju na „službeni“ pristup kampanji koja podrazumijeva tzv. totalni pristup u smislu komercijalizacije putem štampanih i elektronskh medija, plakatiranja, postavljanja bilborda i video-zidova, maksimalnim korištenjem televizijskih stanica kao najjačeg kanala sa glasačima, te TV-debata.

    Šatori, parastosi, komemoracije, narodni zborovi

    Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je amerikanizacija izbornih kampanja zahvatila cijeli svijet pa tako i BiH i da više nije bitno ko kako radi već kako priča.

    “Izborne pobjede se sve više dobijaju na populizmu i političkoj propagandi,a sve manje na kvaliteti kandidata i posignutim rezultatima. Sve više je prisutna globalizacija pa ako poznajete načine i tehnike manipuliranjima biračima nema ni potrebe da se usredsređujete u aktuelna politička zbivanja, konkretno, u BiH. Ovo se posebno odnosi na nove medije jer su oni još uvijek nepoznanica za veći  dio stanovnika, pa je stoga njima lakše manipulirati,“ kaže Marić.

    Sociolog Puhalo ističe kako bh. političari tradicionalno koriste javne resurse u predizborne svrhe tako da običnom građinu nije jasno da li je pred njim kandidat sa liste ili vršilac javne funkcije, premijer, ministar, ili je , opet, riječ o šefu partije.

    “Oni hodaju po Bosni već mjesecima, oni kao sada imaju sve vrijeme svijeta za male ljude, odnosno birače, idu od narodnog zbora do narodnog  zbora, i ta njihova realna kampanja traje non-stop. Ili su na parastosima, komemoracijama, šta god. Nije rijedak slučaj da je u jednom šatoru Dodik a u drugom Ivanić . Evo ti primjer, neki dan Na Kočićevom zboru Milorad Dodik moli jednog glumca da kaže publici da glasaju za njega“, objašnjava Puhalo. On je mišljenja da „kapitalcima“ poput Dodika, Čovića i Izetbegovića puno ili nikako ne trebaju fejsbuci, tviteri i općenito virtuelna kampanja, kad su stalno prisutni na tzv. klasičnim medijima. Doduše, primjećuje Puhalo, njihovi  izborni timovi koriste društvene mreže za transfer potpuno istih sadržaja koji su prethodno emitirani na tradicionalnim medijima.

    Kampanja na internetu

    No, ako i damo za pravo banjalučkom sociologu i blogeru, svakako je uočljivo javno prisustvo  na društvenim mrežama i totalni izborni angažman posebno bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva. To je, bez sumnje, vezano je za njihovu brojnost i shvatanje da mjesec dana pred izbore nije dovoljno za predstavljanje. To posebno važi za nove kandidate, ili kako ih vječita bh. politička elita pomalo posprdno naziva, autsajderima. Ta kvalifikacija odnosi se na Borišu Falatara i Mirsada Hadžikadića, koji  su, doduše, dostojanstveno i sa osmijehom prihvatili ovu „inkriminaciju“.

    „Oni koji znaju  da su  u zaostatku  za drugim kandidatima  svoje kampanje su počeli mnogo prije zvanične izborne kampanje. Šefik Džaferović kao treći  izbor SDA morao je ranije  započeti obilazak birača kako  bi nadoknadio  prednost koju istraživanja daju Denisu Bećireviću. Falatar svoju kampanju  vodi već skoro pola godine. Komšić vodi  svoju izbornu kampanju, ali ujedno vodi i kampanju za Čovića tako da ovaj  drugi skoro da i nema kampanju“, ističe Ivana Marić.

    Birači u BiH su, osim toga, izloženi  totalnoj propagandi  preko mobilnih uređaja, a po njenom  mišljenju, za razliku od tradicionalnih kanala komunikacije na društvenim mrežama i mobilnim telefonima može se određivati koju poruku šaljemo kojoj ciljnoj grupi u koje vrijeme, što je ranije bilo nezamislivo. Iza toga se, po njoj, krije velika moć utjecaja na volju birača pa ne treba čuditi da je sve više afera i manipulacija u ovoj sferi komunikacije sa biračima. Ivana Marić smatra kako su se ove godine kao nikada do sada aktivirali stranački  trolovi po forumima i društvenim mrežama.

    „Njihov zadatak  je prvenstveno da diskreditiraju konkurenciju i da kao „obični građani“ pišu o njihovim stvarnim i izmišljenim grijesima. Ovdje možemo očekivati posebno prljavu kampanju jer se ti stavovi mogu iznositi sa lažnih profila bez ikakve odgovornosti. Već smo imali priiku vidjeti kako se ti timovi regrutuju i kako im se stranke za to m oduže honorarima ili nekom drugom uslugom nakon izbora“, kaže Marić. Ona ističe i važnu ulogu koju će imati instant web portali koji se aktiviraju pred izbore od nepoznatih vlasnika sa poznatim ciljem širenja lažnih vijesti o konkurenciji.

    Izborni zakon u BiH je ograničio plaćeno oglašavanje,  odnosno vođenje plaćene izborne kampanje  putem elektronskih i printanih medija ali i na bilo koji drugi oblik plaćenog javnog oglašavanja do dana službenog početka izborne kampanje. No, na društvenim mrežama imamo već sada masu primjera sponzoriranja sadržaja vezanih za izborne kampanje kandidata. Oni, čini se, zbog važnosti  svoje izborne pobjede svjesno riskiraju kazne CIK-a.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    eighty five − = 77