Ovisnost Austrije o ruskom plinu porasla je sa 80% na 98% u dvije godine, što je navelo ministricu energetike zemlje da zazvoni na uzbunu uoči nacionalnih izbora koji će se održati na jesen.
Kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022., Austrija je uvozila 80% svog prirodnog plina iz državne kompanije Gazprom, što je brojka koja je sada porasla na 98%.
Ministrica energetike te zemlje Leonore Gewessler poziva na brzu akciju kako bi se ovo preokrenulo.
“Diverzifikacija našeg uvoza plina napreduje presporo. Ovo kulminira novim rekordnim udjelom ruskog prirodnog plina u decembru od 98%”, rekla je ministrica iz stranke Zelenih novinarima u ponedeljak (12. februara) u Beču.
Sa 17 na 98 posto
Brojka od 98% je, piše EurAktiv, ogromno povećanje u poređenju sa 17% postignutih u oktobru 2022. godine, kada je Rusija sama ograničila dotok plina u Evropu. Ali trend je ubrzo preokrenut i udio ruskog plina se već vratio na 43% u augustu prošle godine.
Visok udio ruskog plina dijelom je uzrokovan brzim padom potrošnje plina u Austriji – sa 100 TWh na 75 TWh u 2023., prema podacima Ministarstva energetike.
Drugi razlog su ugovorne veze. Austrijsko preduzeće OMV obavezalo se na “uzmi ili plati” aranžman sa Gazpromom za do 60 TWh godišnje, što je skoro dovoljno da zadovolji cjelokupnu potražnju za plinom u zemlji. Ove isporuke, ugovorene 2018. do 2040., dolaze po vjerovatno nižoj cijeni od susjedne Njemačke, koja se mora osloniti na globalna tržišta kako bi osigurala isporuke tečnog prirodnog plina (LNG).
“Gazprom isporučuje, OMV to praktično mora preuzeti”, rekao je Christoph Dolna-Gruber, stručnjak u energetskoj agenciji zemlje.
A lokalna energetska preduzeća u Austriji, od kojih je većina u vlasništvu općina ili gradova, i više su nego sretna da to dobijaju.
Alternative su dostupne, ali obično su skuplje. “Ima dovoljno neruskog prirodnog plina, ali ga energetske kompanije ne kupuju”, rekla je Gewessler.
U međuvremenu, uvoz iz drugih zemalja osim Rusije je obično skuplji.
“Uvoz preko Njemačke podliježe porezu na skladištenje plina od 1,86 eura/MWh. Italija također planira naplatiti naknadu od 2,19 eura/MWh za izvoz plina od 1. aprila 2024.”, rekla je Dolna-Gruber.
Finansiranje ratnih napora Rusije
Kada je komesar EU iz Austrije, Martin Selmayr, rekao krajem 2023. da je kontinuirani visoki nivoi uvoza plina iz Austrije jednak slanju “krvavog novca” u Rusiju, dobio je oštru opomenu.
Ali Gewessler nije imala zadrške oko iznošenja te očigledne činjenice.
“Našim računima za energiju indirektno finansiramo gnusni rat u Ukrajini”, rekla je ona novinarima.
Austrija je 2022. uvezla plin u iznosu od oko 7 milijardi eura. U 2023. godini, s obzirom na pad cijena, očekuje se da će taj broj biti oko 3 milijarde eura.
Plan Gewessler u tri koraka
Do 2028. EU se nada da će u potpunosti eliminirati ruski plin. Pregledom iz 2023. godine u Briselu utvrđeno je da Beč još nije ni počeo da planira konkretne korake.
Gewessler ima na umu tri ključne akcije za rješavanje ovog problema.
Prvo, lokalne komunalne kompanije moraju dokazati da se mogu nositi bez ruskog plina – slično Bazelskom sistemu za banke – i početi povećavati svoj udio neruskog plina. Po mogućnosti putem platforme za zajedničku kupovinu EU, AggregateEU.
Drugo, ona de fakto želi da raskine dugoročni ugovor sa Gazpromom koji obavezuje Austriju da uzima plin bez obzira na sve.
Ovo će vjerovatno naići na otpor austrijskih konzervativaca. Kancelar Karl Nehammer, političar desnog centra, rekao je 2023. da je nastavak ugovora u interesu poreskih obveznika. “Radi se o osiguranju državne imovine i zadržavanju postojećih ugovora što je duže moguće”, objasnio je tada Nehammer, misleći na državni udio od 31,5 posto u OMV-u.
Treće, ministar energetike Zelenih želi ugraditi prirodni plin – i nezavisnost od Rusije – u reviziju strategije nacionalne sigurnosti zemlje.
Potresena ruskim napadom na Ukrajinu, vojno neutralna Austrija borila se da preispita svoju sigurnosnu arhitekturu i kao odgovor žurno potpisala inicijativu za njemački nebeski štit.
Zbog političkih specifičnosti Austrije, planovi Gewessler bi zahtijevali dvotrećinsku većinu u parlamentu, što znači da bi vladajuća koalicija desnog centra i Zelenih ovisila o podršci lijevog centra.
“Stoga pozivamo sve uključene da preduzmu dalje korake u interesu austrijske nezavisnosti”, napisalo je ministarstvo energetike u dokumentu koji je podeljen novinarima.
Ove debate se odvijaju dok se Austrija priprema za održavanje nacionalnih izbora u jesen 2024. i evropskih izbora zakazanih za juni.
Otisak.ba