Životni put Edhema Čustovića: Od izbjeglice do autora revolucionarnih inovacija

    Ovaj 32-godišnji Tuzlak vjeru u svoju rodnu zemlju nikada nije izgubio, a u BiH se planira vratiti, jer joj želi pomoći da postane primjer uspješnog razvoja.

    Edhem Čustović [Darko Zabuš/Klix.ba]

    Piše: A. Kendić

    Edhem (Eddie) Čustović, bh. genije s dvodecenijskom adresom u Australiji pomijera svjetske granice u nekoliko oblasti. Autor je nekoliko inovacija, a jedna od njih doprinijela je smanjenju stope smrtnosti australskih beba. Ovaj 32-godišnji Tuzlak vjeru u svoju rodnu zemlju nikada nije izgubio, a u BiH se planira vratiti, jer joj želi pomoći da postane primjer uspješnog razvoja.

    Životni put Edhema Čustovića skupa s njegovom porodicom 1991. godine prvenstveno je odveo u Švicarsku, a potom i u daleku Australiju gdje danas niže uspjehe.

    “U vrijeme kada je rat u Hrvatskoj počeo, moj otac je skupa s još tri osobe bio učesnik pobune na aerodromu Dubrave u kojoj je nekoliko hiljada rezervista odlučilo da ne ide ratovati u susjednu državu. Nakon pobune proglašen je neprijateljem države. S obzirom da su ga željeli odvesti u zatvor te se nije znalo da li će se uopšte vratiti živ, on je izbjegao u Švicarsku. Od tog trenutka promijenjen je naš čitav život”, prisjeća se Čustović.

    U informacijama koje su kružile u to vrijeme pojavila se i ona da bi u potrazi za njegovim ocem JNA bila spremna iskoristiti ostale članove porodice za ucjenu.

    Zbog toga su majka i brat ubrzo krenuli put Švicarske, a Edhem je kao sedmogodišnjak ostao u Tuzli kako bi završio prvi razred osnovne škole. Situacija se s vremenom pogoršala te je kao jedino rješenje nametnuto da Edhema djed prokrijumčari preko granice, što je i učinjeno.

    Izbjeglice u Australiji

    Nakon tri i po godine boravka u Švicarskoj, porodica Čustović se preselila u Australiju. Zbog statusa izbjeglica i nedovoljno finansijskih sredstava, Edhem i njegov brat nisu bili u prilici pohađati neku od privatnih škola, ali to našeg sagovornika nije spriječilo da dokazuje svoje vještine.

    “Australija je predivna, ali u bilo koju zemlju da dođete kao izbjeglica automatski ste stranac i morate se snalaziti. Živjeli smo u jednom od najsiromašnijih kvartova Melbourna, gdje su većinom bili imigranti. U svemu tome nismo imali izbor da idemo u elitne škole, nego smo išli u onu koja je bila najjeftinija za prevoz”, priča Čustović za Klix.ba.

    Njegova borbenost nakon srednje škole odvela ga je 2002. godine na renomirani australski La Trobe univerzitet na kojem je stekao titulu inžinjera elektrotehnike, a kasnije i zvanje profesora.

    “Bio mi je veliki izazov da se dokažem na ovoj renomiranoj ustanovi. Prepreku mi je predstavljalo to što sam došao iz prilično loše srednje škole, pa sam se prve dvije godine borio da dostignem nivo studenata iz drugih srednjih škola”, kaže ovaj Tuzlak koji je maksimalno iskoristio sve ono što mu je ova obrazovna ustanova ponudila.

    Asistent na trećoj godini studija

    Čustović se istakao i po tome što je jedan od rijetkih studenata u svijetu koji je priliku za proglašenje u asistenta dobio na trećoj godini studija.

    “Profesor koji je držao nekoliko predmeta iz oblasti optičkog inžinjeringa se razbolio te je meni kao najboljem u njegovom predmetu rečeno da preuzmem rad. Bio sam šokiran, ali sam shvatio da je to jedinstvena prilika koja mi se neće ukazati u drugim okolnostima. Bilo je smiješno da sam predavao studentima koji su bili skupa sa mnom na časovima. Prvo me nisu shvatali ozbiljno, ali nakon određenog period otkrili su da im mogu pomoći. Mislim da je moja akademska karijera te godine i pokrenuta”, dodaje Čustović.

    Nakon sticanja diplome u prvom ciklusu studija, magistarski rad Čustović je odbranio u oblasti ekonomije, a doktorsko zvanje stekao je u elektrotehnici.

    “Imao sam želju da kroz studije ekonomije, poduzetništva i inovacija spojim svijet biznisa s inžinjeringom. Korist inžinjeringa u poduzetništvu je dokazana i kroz praksu, a to upravo sada pokušavam prenijeti i na mlade ljude u BiH”, pojašnjava ovaj 32-godišnjak.

    Njegova znanja i vještine dodatno su potvrđeni članstvom u Institutu elektronike i elektrotehnike (IEEE), najveće profesionalne organizacije na svijetu, koja djeluje u više od 180 država te broji 440.000 članova, među kojima je bio i Nikola Tesla.

    Dopredsjednik ovog instituta za državu Victoriju u Australiji postao je s 26 godina, dok mu je četiri godine kasnije dodijeljena funkcija profesionalnog inžinjera u Odboru za publikacije i servise.

    “Tu sam dobio priliku da putujem u SAD te sjedim pored ljudi koji vode kompanije poput Googlea, Tesla Motorsa… Tako sam doživio novo iskustvo koje mi je promijenilo život. U posljednje tri godine sam počeo djelovati i na globalnom nivou, a dotad se moj angažman svodio na Australiju i Novi Zeland”, pojašnjava Čustović, koji je ove godine izabran i za predsjednika IEEE-a u oblasti globalne industrije te sada sarađuje s osobama koje vode kompanije poput Twittera, IBM-a…

    Svjetski poznati naučnik Nikola Tesla našem sagovorniku predstavlja jednog od uzora, prije svega zbog svoje nesebičnosti u radu koja ga je godinama pratila.

    “Ako bi se barem nekoliko posto ljudi na zemaljskoj kugli ugledalo na njega, mislim da bismo živjeli u mnogo boljem svijetu. Razmišljam na način da koliko god bili inteligentni i uspješni u svom životu, vi ste niko i ništa ako niste dali svoj doprinos čovječanstvu te pružili pomoć ljudima koji nisu u mogućnosti da imaju to što vi imate”, smatra Čustović.

    Autor revolucionarnih inovacija

    U poslovnom svijetu izdvojilo ga je nekoliko revolucionarnih inovacija, na kojima je radio skupa s nekoliko kolega. Najviše se ističe TIGER-3 radarski sistem koji trenutno koriste Univerzitet Cambridge te američka vojska.

    “TIGER-3 je radarski sistem visoke frekvencije koji šalje vrlo male signale prema svemiru. Želimo oslikati jonosferu zemaljske kugle, a također studiramo utjecaj sunca na zemaljsku kuglu. Imamo tri radarska sistema koja smo razvili. Jedan se nalazi u Tasmaniji, drugi na Novom Zelandu, a najnoviji je u Južnoj Australiji. On je u 2014. bio prvi digitalni radarski sistem koji je razvijen od civilne organizacije te je prepoznat kao najinovativniji projekt u čitavoj Australiji”, pojašnjava ovaj stručnjak.

    Ovaj visokosofisticirani sistem osmišljen je za naučno-istraživačke radove, a postoji mogućnost da se putem njega detektuju i brodovi koje ne može zabilježiti klasični radarski sistem, zbog čega je za ovaj uređaj zainteresirana i australska vojska.

    Čustović je utjecao i na smanjenje broja mrtvorođene djece u Australiji, zahvaljujući izumu Countakick čiji je također idejni tvorac.

    Riječ je o nosivom uređaju u obliku pojasa koji korisiti kombinaciju mikrofona i senzora te prati kretanje bebe tokom zadnjih nekoliko mjeseci trudnoće, što je znatno smanjilo broj mrtvorođene djece u Australiji

    “Uređaj je sastavljen od 16 mikrofona koji su upereni prema stomaku i snimaju razne signale. Na osnovu toga imamo razvijen algoritam koji odvaja signale, odnosno kretanje bebe, otkucaje srca majke i bebe… Te podatke šaljemo na jednu mobilnu aplikaciju koju može pregledati doktor, a također i roditelji te mogu promptno reagovati ako se događa neka nepredviđena situacija”, dodaje Čustović.

    BiH je bogata talentima

    Smatra da je BiH bogata talentovanim mladim ljudima koji nemaju prilike kao njihovi vršnjaci u nekim razvijenijim zemljama. Upravo zbog toga je odlučio svoja znanja i vještine nesebično prenijeti i na bh. omladinu.

    “Vidimo da mladi sve više odlaze odavde. Nećemo biti u prilici sve ih zaustaviti da napuste državu, ali moramo raditi na tome da usporimo taj val. Smatram da imam dovoljno znanja, iskustva i veza širom svijeta kako bih povezao mlade s iskusnim ljudima izvan BiH, a koji bi im pružali određen vid mentorstva. Izveli bi ih na pravi put, podržavali na njihovim projektima te podigli moral, uz napomenu da je potrebno da prestanu razmišljati o negativnim stvarima i da izlaz iz BiH nije jedino rješenje”, navodi on.

    Na Čustovićevu inicijativu, a uz podršku IEEE-a te Projekta zapošljavanja mladih koji podržava Ambasada Švicarske u BiH – YEP, za nešto više od godinu dana organizirana su dva kongresa putem kojih je studentima i mladim inžinjerima stvorena prilika za spajanje sa svjetski poznatim stručnjacima.

    “Uz kongres se paralelno odvija i profesionalna obuka mladih u poduzetništvu i inovacijama te oni tehničko znanje mogu sastaviti s biznisom, slično kao što sam ja u svojoj karijeri uradio. Imali su priliku predstavljati svoje projekte pred investitiorima iz inostranstva koji žele uložiti finansije i mentorsko znanje”, kaže Čustović.

    Dosad je realizirano nekoliko projekata, a posebno se ističe onaj u kojem je mladi inžinjer elektrotehnike iz Banje Luke Nemanja Vujanić pokrenuo kompaniju koja se bavi razvijanjem inteligentnih govornih automata, a koji se već nalaze na nekoliko lokacija.

    Uspješan projekt je i onaj pod nazivom ZEN3D, a riječ je o prvom funkcionalnom bh. 3D printeru. Iza ovoga stoji tim od dva uposlenika i dva studenta Mašinskog fakulteta u Zenici, a zvanično osnivanje firme se očekuje uskoro.

    “Ovdje mi se najviše sviđa što imamo prvi 3D printer na kojem će pisati ‘Made in BiH’, kao i da je riječ o proizvodu koji je kvalitetniji od većine onih koji se nalaze na internacionalnom tržištu”, kaže Čustović, naglasivši da je na nedavno održanom kongresu predstavljeno 13 novih ideja, od kojih će deset podržati IEEE.

    Uskoro 10 do 15 startup kompanija u BiH

    On nam otkriva i da bi u narednih šest mjeseci moglo zaživjeti 10 do 15 novih startup kompanija, koje će pokazati da se i u BiH može raditi, te da značajni projekti imaju podršku velikih organizacija.

    “Iduće godine BiH ima da bude primjer drugim državama koje su u razvojnoj fazi, poput Šri Lanke, Ugande, Kenije i još nekih država u Centralnoj Africi. Na to ću biti ponosan, jer BiH može da bude primjer drugima kada su u pitanju originalni projekti koje smo mi prvi izveli. Ubijeđen sam da možemo dokazati da smo vrlo sposobni te da na globalnom nivou možemo sprovesti neko svoje znanje”, smatra on.

    Kako bi podržao mlade koji se bave naukom, Edhem je skupa s mlađim bratom Rešadom u BiH osnovao Fondaciju “Bosnia & Herzegovina Futures Foundation”.

    “Fondacija stvara prilike za mlade, stipendiramo ih, pružamo im praksu u i van BiH, šaljemo ih na kongrese u druge države… Želimo da mladi surađuju u ovoj državi, prave pozitivne stvari i da ova država izađe iz negativnog statusa”, nastavlja Čustović.

    Mladi u BiH su izuzetno inovativni, međutim, prema Čustovićevim riječima, najveći problem predstavlja njihov strah od iskazivanja ideja i načina razmišljanja.

    “Najbolji primjer toga je da studenti u jednom zapadnom sistemu školovanja postavljaju milion pitanja na predavanju, dok se u BiH suzdržavaju, jer misle da će ispasti kao nekakvi pametnjakovići ili osobe za koje ljudi smatraju da su glupe. To se mora promijeniti, mladi moraju biti hrabri i otvoreno pričati o svojim idejama, jer to je ključ uspjeha”, naglašava sagovornik portala Klix.ba.

    Osniva institut u BiH

    Čustović je trenutno u procesu osnivanja instituta koji će se baviti naučno-istraživačkim radom u BiH, a bit će smješten na Burch Univerzitetu u Sarajevu.

    “U okviru ovog instituta djelovat će laboratorij, a pružat ćemo priliku studentima, odnosno svima koji su željni da rade na globalnim projektima. Želim da iskoristimo znanje mladih te da ih usmjerimo na velike projekte kroz koje će imati priliku da nešto nauče i dokažu se na internacionalnom tržištu”, kaže Čustović koji trenutno nekoliko projekata u našoj zemlji realizira putem svog laboratorija u Australiji.

    Ovaj svjetski priznati stručnjak smatra i da ambijent u BiH nije ni blizu negativan, kao što se prikazuje. U njemu, navodi, djeluje mnogo uspješnih, kako ih je nazvao “eko-sistema” u kojima ljudi rade i iskazuju svoje sposobnosti.

    “Danas je mnogo bolje, nego prije tri ili četiri godine kada sam pokušavao pokrenuti neke poslove u BiH. Problem je što taj zdravi ‘eko-sistem’ nemamo na državnom nivou. Moramo stvoriti više prilika za mlade ljude kako bi ove sisteme koji su stvoreni u manjim sredinama proširili na cijelu državu”, savjetuje ovaj Tuzlak s adresom u Australiji.

    Najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri smatra osnivanje fondacije u BiH. Kako kaže, sve što je postigao za 32 godine života nije ni blizu onog osjećaja kao kada pomogne mladim ljudima u BiH.

    Želi pokrenuti promjene

    “Ovo me najviše ispunjava, jer znam da možemo napraviti veliki rezultat. Želim da budem dio rješenja, a ne dio ekipe koja stalno kuka o BiH. Mogu vam reći da se planiram vratiti u BiH u sljedećih nekoliko godina. Prije tri godine nisam tako razmišljao, želio sam živjeti u Australiji ili SAD-u i od tamo pomagati BiH, ali kroz sve poslove koje sad radim, vidim da mogu dati veliki doprinos ovoj državi. Želim pokrenuti promjene u BiH i imati čitavu ekipu iza sebe. Znam da možemo napraviti bolji ambijent za BiH i promjenu koja će odgovarati mladim ljudima u smislu da razviju ovu državu na način na koji mi želimo”, potcrtava Čustović koji svaku priliku koristi za posjetu BiH.

    I pored svjetskog uspjeha koji je postigao, s Čustovićem kroz razgovor stičete jedino dojam da je riječ o iskrenoj i sasvim skromnoj osobi, koja vjeruje u ovu državu i njene građane.

    “Trebate biti skromni iz više razloga. Prvo je bitno da vam ta skromnost otvara više prilika. Kroz IEEE sam shvatio da koliko god bili uspješni, postoji toliko talentovanih ljudi širom svijeta od kojih uvijek možete naučiti. Čitav život je proces učenja, pa i kada ste na vrhuncu karijere možete učiti neke nove stvari. Morate nekada prepoznati slabost te da nešto ne znate. Kada ste spremni da kažete ‘ne znam’ onda ste spremni da učite i budete bolja osoba u životu. Kao što i vi pomažete drugima, tako će i neko pomoći vama”, nastavlja on.

    Mladima na kraju poručuje da će samo uz trud, rad i zalaganje moći postići rezultate kojima streme.

    “Ne smijemo dozvoliti da nas negativne stvari zaustavljaju i spriječe u onome što želimo postići. Život je vrlo kratak, moramo iskoristiti svaku sekundu, ne samo da uživamo, nego i da damo doprinos zajednici i čovječanstvu te da budemo mnogo više složni u svemu tome što radimo”, riječi su kojima Čustović zaključuje razgovor za Klix.ba.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − three = four