Žestoki okršaji u EU zbog BiH: Njemačka želi građansku BiH, Hrvatska insistira na Izbornom zakonu

Njemačka insistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem osoba prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke etničke skupine.

Angela Merkel i Andrej Plenković [EPA]

Četiri puta u posljednjih osam mjeseci se između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija Evropske unije (EU), događao žestok verbalni okršaj. Svaki okršaj je bio zbog BiH i to kada se pripremao zajednički stav EU-a o našoj državi.

Navodi se to u tekstu objavljenom u Večernjem listu, u kojem se ističu različiti pogledi Njemačke i Hrvatske na uređenje BiH, prenosi Faktor.ba.

Njemačka insistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem osoba prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke etničke skupine. Hrvatska se, s druge strane, tome protivi, naglašavajući specifičnost BiH, te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost države i po hrvatski narod, pa insistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao “preduvjetu i garanciji jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”.

Hrvatska je, navodi se u tekstu, uspjela u sva četiri navrata blokirati njemačku inicijativu, pa je EU izašla sa kompromisnim stavovima u kojima se ističe potreba reforme izbornog zakonodavstva. Večernji list također piše, pozivajući se na informacije iz diplomatskih krugova, da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH. Navodno se, tvrde pojedini diplomatski izvori, već piše dokument prema kojem bi se BiH uredila kao građanska država.

– U tom kontekstu treba posmatrati oštar stav Njemačke prema Hrvatskoj u vezi sa arbitražom sa Slovenijom – zaključuju novinari Večernjeg lista.

Podsjećanja radi, u januaru ove godine je njemački ministar za evropske poslove Michael Roth, obraćajući se prisutnima na ceremoniji obilježavanja 25. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Zagrebu, kritizirao tamošnju vlast zbog opstruiranja evropskog puta BiH nametanjem novih uvjeta, poput prilagođavanja izbornog zakonodavstva potrebama jedne političke opcije.

– Pokušajmo pronaći rješenja, a ne probleme. Pokušajmo ne stvarati nove prepreke, već uklanjajmo postojeće – kazao je Roth jasno poručivši da socio-ekonomske reforme, sadržane u Reformskoj agendi, moraju ostati ključni uvjet za dodjelu kandidatskog statusa BiH.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

eight + two =