Zbog čega je nastala utrka oko proglašenja ISIL-ovog kraja

    Posmatrači i analitičari smatraju da suprotstavljeni politički ciljevi govore o interesima koji su skriveni iza proglašavanja kraja ili nastavka rata protiv ISIL-a.

    Washington je i ranije dovodio u sumnju kraj rata protiv ISIL-a u Iraku, što posmatrači vide kao izraz suprotstavljenih političkih ciljeva [Getty]

    Piše: Mohamed al-Najjar 

    Utrka oko proglašenja kraja Islamske države Irak i Levant (ISIL) ili potvrde da se nastavlja rat protiv ove skupine krije u sebi sukobljene političke ciljeve strana koje su se borile protiv ISIL-a još od kako je proglašena “država hilafeta” 2014. godine, pa sve do nedavnog okončanja vojnih operacija protiv ove skupine u Iraku i Siriji.

    U ponedjeljak je ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom svoje iznenadne posjete vojnoj bazi Hmeimim u blizini sirijskog grada Latakije, naredio da se započne s povlačenjem ruskih snaga iz Sirije, nakon što je okončan rat protiv “najopasnije međunarodne terorističke organizacije”, kako ju je opisao.

    Ruski Generalštab je prošle sedmice objavio da je sirijska teritorija u cjelosti oslobođena od ISIL-a, dok je ruska novinska agencija RIA Novosti prenijela od ovog izvora da su završene vojne operacije protiv ove organizacije.

    Prije ovakvih Putinovih izjava, irački premijer Haider al-Abadi je, prošle sedmice, proglasio pobjedu nad ISIL-om, te je rekao: “Naše snage su u potpunosti preuzele kontrolu nad područjem sirijsko-iračke granice, stoga objavljujemo kraj rata protiv Daisha (akronim za ISIL)”.

    Slavljenje pobjede

    Nakon Al-Abadijevog proglasa, koji je došao na vlast u državi kada se ISIL nalazio na ulazu u Bagdad, komanda Zajedničkih operacija iračkih snaga izdala je saopćenje u kojem stoji da su iračke snage uspjele “osloboditi region Al-Jazira između Ninive i Anbara uz pomoć vojnog zrakoplovstva” i da su preuzeli kontrolu nad međunarodnom iračko-sirijskom granicom sjeverno od Eufrata, od područja Rumana pa sve do Tall Safuka, dužinom od 183 kilometra.”

    Nakon ovakvih saopćenja, u više iračkih gradova organizirane su proslave. Stotine hiljada Iračana krenulo je u povorkama prema rezidenciji šiitskog autoriteta Alija al-Sistanija u Najafu, dok je u Bagdadu upriličena vojna parada u znak obilježavanja pobjede nad ISIL-om.

    Generalni sekretar libanskog Hezbollaha također se obratio javnosti krajem prošlog mjeseca kada je proglasio poraz ISIL-a u Siriji nakon završetka bitke za Al-Bukamal, s tim da je istakao kako poraz ove skupine ne znači i njen kraj.

    S druge strane, Sjedinjene Američke Države dovode u pitanje kraj rata protiv ISIL-a, pa tako novinska agencija AFP prenosi riječi glasnogovornika Pentagona majora Adriana Rankina-Gallowaya da rusko saopćenje “neće promijeniti američke prioritete u Siriji”.

    Rat se nastavlja

    Iz Pentagona je poručeno da nakon objave o ruskom povlačenju “nije bilo značajnog smanjenja broja vojnika, te da to ne utiče na američke prioritete u Siriji”.

    Dodaje se da će “međunarodna koalicija nastaviti djelovati u Siriji i pružati svoju pomoć lokalnim snagama na terenu”.

    Washington je i ranije dovodio u sumnju kraj rata protiv ISIL-a u Iraku, što posmatrači vide kao izraz suprotstavljenih političkih ciljeva među akterima koji se natječu da proglase kraj rata i strana koje smatraju da se taj rat nastavlja.

    Posmatrači i analitičari smatraju da suprotstavljeni politički ciljevi govore o interesima ovih strana koji su skriveni iza proglašavanja kraja ili nastavka rata protiv ISIL-a.

    Izbori u Iraku

    U Al-Abadijevom saopćenju i proslavama koje se organiziraju širom Iraka pod pokroviteljstvom njegove vlade analitičari vide političku poruku da su nastali povoljni uslovi za održavanje parlamentarnih izbora predviđenih za narednu godinu, uprkos tome što pojedine iračke strane, uz podršku SAD-a, nastoje odgoditi te izbore.

    Iračke sunitske stranke traže da se izbori odgode, jer su stotine hiljada sunitskih građana morali napustili svoje gradove i sela što će ih spriječiti da aktivno učestvuju na predstojećim izborima. Međutim, Al-Abadi i šiitske političke stranke smatraju da ne postoji opravdanje za odgađanje izbora nakon što je okončan rat protiv ISIL-a.

    Na sirijskom frontu, pak, postoje različite interpretacije vezano za Putinovo saopćenje, od kojih je najvažnija ruska želja da se ubrza politički proces. Posmatrači ovdje ukazuju na zamah u aktivnostima ruskog predsjednika koji je ove godine učestvovao na dva samita s iranskim i turskim predsjednikom, na njegove česte posjete važnim prijestolnicama u regiji te kako je njegova država i dalje jedan od glavnih aktera na sirijskoj političkoj sceni.

    U ovom kontekstu, ruski portal RT prenosi od Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika, da je operacija spašavanja Sirije završena i da je danas prioritet njegove države pronalazak političkog rješenja za krizu u toj državi.

    S druge strane, prema američkim interpretacijama, o čemu je govorio i glasnogovornik Pentagona, Rusija svojim saopćenjem o okončanju rata protiv ISIL-a u Siriji želi uputiti zahtjev ostalim stranama, a naročito SAD-u, da povuku svoje trupe iz te države.

    U posljednjoj izjavi se jasno može protumačiti stav Amerike koja odbija objaviti kraj rata protiv ISIL-a u Siriji i Iraku, u želji da njene trupe ostanu u ove dvije države.

    Čak i iz stava kojeg je iznio generalni sekretar Hezbollaha, libanski posmatrači zaključuju kako je Nasrallah želio uputiti poruku da on u praktičnom smislu primjenjuje princip distanciranja. Ovaj princip je poslužio i kao opravdanje tokom krize nastale zbog ostavke koju je podnio premijer Saada al-Haririja prije nego je ista okončana.

    Dok traju sve ove polemike, posmatrači su stava da utrka koja se vodi oko proglašavanja kraja ili nastavka rata protiv ISIL-a ne negira činjenicu da je ova organizacija pretrpjela poraz u Iraku i Siriji, s tim da je i dalje sposobna da preko svojih pripadnika ili simpatizera izvede napade u ove dvije zemlje i ostalim djelovima svijeta.

    U tom kontekstu, Seth G. Jones, direktor Centra za međunarodnu sigurnost i odbrambenu politiku istraživačkog instituta Rand Corporation, kaže da se “ISIL od organizacije koja je vladala nad velikim teritorijama sada pretvorio u terorističku skupinu koja izvodi napade na svoje ciljeve”.

    U svom izvještaju, kojeg je nedavno objavio BBC, dodaje kako ISIL pokušava ohrabriti ljude koji vjeruju da ova skupina gubi snagu da se nastave boriti. Da bi to potvrdili, ostaju i dalje prisutni te nastavljaju napadati na nevjernike”.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    ninety three − eighty four =