Za ‘magistralu smrti’ do Šćepan Polja 70 miliona eura

Česte su nesreće i žrtve na makadamskoj dionici do graničnog prelaza na rijeci Tari na putu Sarajevo - Podgorica.

Dionica od 21 kilometar je sastavljena od uskih prolaza na rubu kanjona, klizišta i podzemnih voda [Al Jazeera]

Zvanično najrizičnija saobraćajnica u Bosni i Hercegovini, vjerovatno i u regiji, magistralni pravac Foča – Šćepan Polje, čeka na rekonstrukciju više od 20 godina. S neutvrđenim brojem saobraćajnih nesreća, koje se dešavaju na sedmičnoj osnovi, dionica puta od 20-tak kilometara odnijela je veliki broj života.

Kao najkaraća putna komunikacija između glavnih gradova Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Sarajeva i Podgorice, kamenita dionica do graničnog prelaza na rijeci Tari tokom godine predstavlja najfrekventniju međunarodnu poveznicu s Crnom Gorom.

Na mnogim dijelovima inicijalno nazvane magistrale put je neasfaltiran, a gdje asfalta ima, pun je rupa, koje često onemogućavaju mimoilaženje vozila. Loše stanje kolovoza ograničava brzinu, tako da se većina saobraćajnih nezgoda završi s materijalnom štetom na vozilima.

“Ovim putem prođem i do 40 puta godišnje. Sećam se perioda od pre deset godina, kada većina deonice nije imala asfaltirane površine. Oštre krivine, uski kolovoz i nedostatak signalizacije po maglovitom vremenu predstavljaju nemoguće uslove za vožnju, pa sam i ja jedne godine morao posustati. Automobilom sam skliznuo sa improvizovanog drvenog mosta i survao se u provaliju. Na svu sreću, prošao sam sa samo nekoliko ogrebotina, sva šteta je bila na slupanom automobilu”, kaže Faik Bulić iz Sarajeva.

‘Crna tačka’ od 30 godina

Tačan bilans saobraćajnih nezgoda je neutvrđen, jer oznaka “crne tačka” obilježava dionicu još iz prijeratnog perioda. Posljednji veći udes sa smrtnim ishodom desio se 2015. godine, kada je autobus, krećući se prema Podgorici iz Sarajeva, sletio u provaliju. Tom prilikom su živote izgubile tri osobe, dok je 13 ljudi povrijeđeno.

Uz argument da postojeća magistralna komunikacija preko Šćepan Polja ne zadovoljava minimum transportnih i sigurnosnih kriteriju, početkom novembra su zasjedale delegacije iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Ismir Jusko i njegov crnogorski kolega Osman Nurković su prije nekoliko dana, na prvoj sjednici Transportne zajednice u Briselu, iznijeli projekat izgradnje i rekonstrukcije rizične saobraćajnice.

Plan je predočen evropskoj komesarki za saobraćaj i komunikacije Violeti Bulc, što predstavlja prvi konkretan korak prema realizaciji projekta. Sljedeći potez zavisi od podrške Evropske komisije, jer njena inicijativa definira finanasiranje i osigurava budžet za izgradnju dionice.

Šleperi i autobusi iznad provalije

“Prema prvim procjenama i projektu, izgradnja dionice od 21 kilometar će koštati preko 70 miliona eura, u šta je i uključena izgradnja mosta na rijeci Tari, koji će finansirati Bosna i Hercegovina i Crna Gora po pola. Izvori sredstava još nisu osigurani, a taržit će se putem grantova ili kredita. Izgradnja dionice od Huma do Broda na Drini te od Broda na Drini do graničnog prelaza Šćepan Polje u nadležnosti je [bh. entiteta] Republike Srpske, dok će se most na Tari finansirati iz budžeta Bosne i Hercegovine”, navodi Mladen Goluža, šef Odsjeka za saobraćajnu infrastrukturu u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija Bosna i Hercegovine.

Iznos od 70 miliona eura, koji bi mogao drastično rasti, samo je gruba procjena, jer je dionica od 21 kilometar sastavljena od uskih prolaza na rubu kanjona, klizišta i podzemnih voda.

“Tokom letnjeg perioda zastoji zbog rekonstrukcije klizišta bili su svakodnevnica, postoje delovi puta gde više nema materijala koji bi mogao popuniti isprane delove kolovoza. Ove zime sumnjam da ću koristiti prelaz Šćepan Polje, ići ću daljom, ali daleko sigurnijom saobraćajnicom prema Nevesinju”, kaže Bulić.

Uz godišnji promet od oko pola miliona ljudi, granični prelaz Šćepan Polje počinje predstavljati međunarodnu trasu za transport robe, pa su šleperi, i pored izričitih upozorenja o dozvoljenom opterećenju, česta pojava na “magistralnom neputu” prema Crnoj Gori.

Nakon neuspjelog pokušaja izgradnje saobraćajnice, kojeg su prekinula ratna dešavanja 1992. godine, napravljen je prvi korak, međunarodni partneri su prepoznali problem, što je ujedno pomjeranje sa mrtve tačke, ali situacija je i dalje alarmantna i iziskuje više od planova.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

− three = 6