Vjera i zakon složni, ali poligamija ostaje ispod tepiha

Nestanak dvanaestogodišnje djevojčice otvorio je brojna pitanja o lepezi različitih krivičnih djela.

[N1]

Nestanak dvanaestogodišnje djevojčice otvorio je brojna pitanja o lepezi različitih krivičnih djela.

Nakon tvrdnji majke pronađene djevojčice Enise M, da je djevočica trebala stupiti u brak kao treća supruga, nametnulo se i pitanje poligamije.

No, sklapanje braka sa više osoba zakonski okvir u Bosni i Hercegovini ne omogućava. Tamo gdje nastane rupa u zakonu, uskaču obično nevladine organizacije.

Zakon je jasan: Poligamija isključena. Kazna zatvora do godinu. I za onog ko se vjenčava i brak sklapa. Od tri mjeseca do tri godine za izvanbračnu zajednicu sa maloljetnikom. Od šest mjeseci do pet godina za onoga ko to iz koristoljublja omogući.

A prodaja radi sklapanja braka, odnosno izvanbračna zajednica sa maloljetnikom dio je šireg pojma – trgovine ljudima.

Samo prošle godine zbog trgovine ljudima 19 prijava protiv 43 lica, šest optužnica protiv 14 i 10 presuđenih predmeta protiv 23.

Na nivou države postoji Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i organizovane ilegalne imigracije. No, to obuhvaća puno više od pojma “trgovina ljudima radi sklapanja braka” ili poligamije. Porodično zakonodavstvo je u nadležnosti entiteta. Bez obzira, oni koji istražuju krivična djela trgovina ljudima radi sklapanja braka ili poligamije, slažu se u jednom – teško je dokaziva! – “…jer se sve krije iza krinke “dozvoljena vanbračna zajednica”:

“Više sam siguran da je dokazivo za podstrekavanje na takvo djelo, onoga ko omogućava zaključenje takvog braka. To su prema meni najodgovorniji ljudi u ovakvim situacijama. – Spada li onda to u domen trgovine ljudima? – I u domen trgovine ljudima i u kršenje prava i razvopravnosti žena i puno drugih međunarodnih konvencija”, naveo je Temim Šemso, stručnjak za porodično pravo.

Identifikacija ostaje problem i za nevladine organizacije.

“Mi trenutno imamo pet žrtava trgovine ljudima, od kojih se dva ispituju kao trgovina ljudima u svrhu prisilnih, odnosno dogovorenih brakova. Kada je roditelj umiješan u slučaj trgovine ljudima, vrlo često se ti slučajevi spuštaju na nivo centara za socijalni rad”, navela je Amela Efendić iz Međunarodnog foruma solidarnosti.

Za islamske izvore: Višeženstvo – da! Za Islamsku zajednicu BiH državni zakon ispred vjerskog:

“Islamska zajednica u BiH ne može vršiti sklapanje poligamnih brakova svojih pripadnika, jer takve brakove nije moguće ozvaničiti kroz civilnu proceduru. Osim toga, evidentno je da prava i obaveze supružnika u poligamnom braku nisu zaštićene potizivnim zakonom u BiH što bitno kompromitira uvjet pravednosti kao uvjet pravednosti kao temeljni uvjet ili pretpostavku dopuštenosti poligamnog braka u šerijatskom pravu”, kazao je Nedim Begović, rukovodilac katedre za šerijatsko pravo, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Iako su vjera i zakon našli zajedničku riječ – poligamija ostaje ispod tepiha.

Autor: Aida Hadžimusić

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

48 ÷ = twenty four