Više od tri godine od aplikacije: BiH na kandidatski status u EU čeka duže od većine zemalja Zapadnog Balkana

    Koliko Bosna i Hercegovina ozbiljno kasni u protekle tri godine u procesu odgovora na Upitnik najbolje pokazuje da su od predaje zahtjeva za članstvo u EU do sticanja kandidatskog statusa period od oko dvije godine prošle Crna Gora, Srbija i Makedonija.

    Foto ilustracija: AA

    Prošlo je više od tri godine od podnošenja aplikacije za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, čime je BiH prešla u fazu da na Zapadnom Balkanu, osim Albanije, najduže čeka na dodjelu kandidatskog statusa u EU, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

    Naime, Bosna i Hercegovina je aplikaciju za članstvo predala 15. februara 2016. godine, a odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije nešto više nakon dvije godine od toga, odnosno 28. februara 2018.

    Institucijama u Bosni i Hercegovini trebalo je još više od pola godine da odgovori na 655 dodatnih pitanja iz Upitnika, a da apsurd bude veći na više od 20 njih nije ni dostavljen nikakav odgovor.

    Tako je nakon dodatnih godinu dana od dostavljanja prvog kruga odgovora na Upitnik Evropske komisije, završen i drugi krug.

    Koliko Bosna i Hercegovina ozbiljno kasni u protekle tri godine u procesu odgovora na Upitnik najbolje pokazuje da su od predaje zahtjeva za članstvo u EU do sticanja kandidatskog statusa period od oko dvije godine prošle Crna Gora, Srbija i Makedonija.

    Upravo Crnoj Gori trebalo je tačno dvije godine za taj proces, jer je zahtjev predala 15. decembra 2008, a kandidatski status dobila 17. decembra 2010. godine.

    Republici Srbiji do kandidatskog statusa trebalo je dvije godine i dva mjeseca, jer je zahtjev za članstvo u EU predala 22. decembra 2009, a kandidatski status joj je dodijeljen 1. marta 2012. godine.

    Najmanje u toj grupi država, godinu i devet mjeseci, trebalo je Makedoniji da stekne kandidatski status. Dobila ga je 16. decembra 2005., a zahtjev za članstvo podnijela 22. aprila 2004. godine.

    Statistika, ipak, pokazuje da je kandidatski status u EU moguće dobiti i znatno brže, i za manje od godinu dana. Primjer za to je Island koji je u rekordnom roku od samo jedanaest mjeseci prešao put od aplikacije za članstvo, koju je podnio 16. jula 2009., a kandidatski status dobio 17. juna 2010. godine.

    Za samo mjesec i deset dana Island je nakon sticanja kandidatskog statusa otpočeo i pregovore za članstvo, ali je nepune tri godine kasnije, 13. juna 2013. iste zamrznuo.

    Od država Zapadnog Balkana na kandidatski status najduže je čekala Albanija i to pet godina i dva mjeseca. Zahtjev za članstvo Albanija je EU predala 28. aprila 2009., a kandidatski status joj je dodijeljen 24. juna 2014. godine.

    I dok Albanija i Makedonija očekuju da 1. jula 2019. godine otvore prva poglavlja u pregovorima za članstvo u EU, jedino Bosna i Hercegovina i Kosovo su oni koji još uvijek nemaju ni kandidatskog statusa u EU.

    Crna Gora i Srbija su već uveliko u procesu otvaranja dodatnih poglavlja u pregovorima za članstvo u EU.

    Tako je Crna Gora proces otvaranja pregovora otpočela 29. juna 2012., a Srbija 21. januara 2014. godine.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty seven + = sixty four