Vijeće Evrope nemoćno protiv bh. političara

    I da namjerava kazniti BiH zbog presude u slučaju Sejdić-Finci, Vijeće Evrope nema puno mogućnosti na raspolaganju.

    Presudom Sejdić - Finci omogućava se i pripadnicima manjina kandidiranje na izborima [Arhiva]

    Piše: Mladen Obrenović

    I vijest da bi zbog dugogodišnjeg izbjegavanja provedbe presude u “slučaju Sejdić – Finci”, kojom se i pripadnicima manjinskih zajednica jamči pravo da budu birani, Bosna i Hercegovina mogla biti kažnjena u Vijeću Europe, i demantij takve vijesti još jednom su u bh. medijima, a time i među ovdašnjim političarima, prošli neopaženo. A nakon što je iz sjedišta Vijeća Europe potvrđeno da sankcija za BiH neće biti, pogotovo ne izbacivanja iz te organizacije, sve je u izbornoj godini moglo biti nastavljeno po starom. Takve vijesti postale su tek bura u čaši vode.

    Od donošenja presude Europskog suda za ljudska prava, kojom su Jakob Finci i Dervo Sejdić dokazali da su i Ustav, i Izborni zakon diskriminirajući jer sprječavaju pripadnike manjina da se kandidiraju za člana Predsjedništva i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, prošlo je osam godina, a da se nije dogodilo ništa. I još neko vrijeme neće, smatra Finci.

    “Vrlo je teško odgovoriti koji je razlog zašto Bosna i Hercegovina i njezini političari ne primjenjuju presudu, a još je češće pitanje ko je taj koji koči primjenu presude. Presuda Sejdić – Finci, kao i ostale presude koje su proistekle iz tog spora, vise nam nad glavom godinama”, kaže Finci.

    Nema puno prostora za sankcije

    Iz Vijeća Europe poručuju da, bez obzira što ne postoje planovi za uvođenje sankcija Bosni i Hercegovini, “sve to ne sprječava političku diskusiju o nužnosti provedbe presuda – kako uopće, tako i u ovom posebnom slučaju”.

    “Sve države članice Vijeća Europe obvezane su Konvencijom o ljudskim pravima i odlukama Europskog suda za ljudska prava. Neke se odluke provode brže, a neke sporije. Zemljama članicama se ostavlja tzv. polje slobodne procjene prilikom primjene tih odluka. Dalji nadzor vrši se redovnim ‘uvidom u provedbu presuda’ za koji se stara Odbor ministara Vijeća Europe, a kojeg čine predstavnici svih zemalja članica. Odbor ministara nema u planu sankcije protiv Bosne i Hercegovine”, ponovio je Daniel Holtgen, glasnogovornik Vijeća Europe, u izjavi za Al Jazeeru.

    I da namjeravaju kazniti Bosnu i Hercegovinu, u Vijeću Europe nemaju puno mogućnosti na raspolaganju. Svake godine ta organizacija donosi rezolucije u kojima konstatira što je napravljeno, pa tako i u provedbi presude u “slučaju Sejdić – Finci”. Za upozorenja koja su stizala iz Vijeća Europe, koja su godinama gradirana dok nisu utihnula kad je Bosna i Hercegovina svojedobno preuzela predsjedanje, Finci kaže kako su „jako dobra škola za studente diplomatije“.

    “Iz godine u godinu postavljani su sve strožiji zahtjevi i prijetnje sankcija, od početnog ‘hajte, molim vas’, preko ‘morate to uraditi’, pa ‘krajnje je vrijeme, jer ćete biti kažnjeni’, do onoga ‘možemo vas suspendirati’. Da se razumijemo: ako nekoga i suspenduju iz Vijeća Evrope, to bi kasnije bilo povučeno jer ne možeš razgovarati s nekim ako ga suspenduješ“, objašnjava Finci.

    Lideri namirisali ‘blef’

    I dobri poznavatelji prilika i mehanizama djelovanja Vijeća Europe, asocijacije koju čini 47 država, kažu kako je priča o izbacivanju Bosne i Hercegovine „vrlo nelogična“. Po njima, procedura je takva da bi se sve ostale zemlje članice morale složiti da se određena država isključi.

    “Priča o kaznama za Bosnu i Hercegovinu kroz Vijeće Europe se pojavila i koristila 2012. i 2013. godine, kao pomoćni instrument tadašnjem europskom povjereniku za proširenje Stefanu Fueleu u vršenju pritiska u pregovorima o provedbi presude. I još tada su bh. lideri namirisali taj blef“, podsjeća poznavatelj djelovanja i procedura Vijeća Europe koji je zahtijevao anonimnost.

    Vjeruje da će njemački Bundestag u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe ovaj put poslati „svježu i snažniju delegaciju koja će više insistirati na starim i pomalo izgubljenim principima i vrijednostima Vijeća Europe“. To bi, nastavlja, u budućnosti moglo donijeti neke nove i vjerodostojnije pozicije Vijeća Europe prema članicama koje odstupaju od standarda, pa i prema BiH. Konstatira kako bi to bilo, prije svega, u obliku suspenzije glasačkih prava, a ne izbacivanja iz članstva.

    Ipak, zaključuje isti izvor, „poduga je lista zemalja koje takvu sankciju ‘zaslužuju’ puno prije BiH“.

    Od EU ipak boli glava

    Finci također ne vjeruje da će Vijeće Europe kroz rezolucije bilo što poduzeti, navodeći kako ono što oni konstatiraju „piše u nekim knjigama, ali od njih ne boli glava“. Prognozira da će izostanak provedbe presude biti dio rezolucije, ali „neće izreći nikakve direktne sankcije kao što ih ni do sada nije izricalo“.

    „No, glava može da zaboli od Evropske unije, jer novci stoje kod njih. Oni lako mogu oduzeti grantove i donacije, puno puta su nam oduzeli sredstva koja su nam namijenili jer nešto nismo napravili. U tom našem shvaćanju politike međunarodne zajednice, politike između štapa i mrkve, očito je bolje razumijemo štap, iako smatramo da smo zaslužili mrkvu. No nema toga jer EU ima i drugih problema“, kaže Finci.

    Nije optimist ni da će se prije 2020. godine bilo što pomaknuti, kad je stajalište Europske unije u pitaju, jer stižu najmanje tri polugodišnja predsjedanja Unijom koja ne mogu puno pomoći BiH (prvo Bugarska, potom Austrija, pa Rumunjska). „Isto tako, ni Bosna i Hercegovina se neće pomaći iz pozicije u kojoj jeste dok ne implementira presudu“, zaključuje Finci.

    Sve dok se Bosna i Hercegovina ne pomakne, Ustavom i Izbornim zakonom ostaje omogućeno samo kandidatima koji pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda ili se tako identificiraju da se kandidiraju i budu birani u tročlano Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Drugim etničkim skupinama, tzv. ostalima te pripadnicima nacionalnih manjina to nije omogućeno.

    Vijeće Evrope kao treća liga

    Upućujući kritiku bh. političarima zbog godina izbjegavanja implementiranja presude kojom bi se i drugim građanima, a ne samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima omogućilo kandidiranje na izborima, Jakob Finci kaže i kako je Bosna i Hercegovina „prilično loše“ iskoristila članstvo u Vijeću Europe:

    „Njima je Vijeće Evrope treća liga, druga liga je NATO, a prva Evropska unija.“

    Kaže i kako bi se Ustav BiH vrlo lako i jednostavno mogao promijeniti, čime bi se i kandidiranje tzv. ostalih riješilo, samo da postoji dobra politička volja. Pesimist je i da će se bilo što promijeniti, čak i kad je Izborni zakon u pitanju, pa će Bosna i Hercegovina još jedan izborni ciklus dočekati po starim pravilima.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    70 − = sixty seven