Ustavni sud BiH: Dan nezavisnosti i državnosti u skladu s Ustavom

[Al Jazeera - Arhiva]

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane, javljaju agencije.

Ustavni sud je utvrdio da je Zakon o proglašenju praznika u skladu s Ustavom, te da, za zastupnike sporne, odredbe nisu u suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru prošle godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.

Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.

Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik je uoči odluke Ustavnog suda rekao da će u BiH nastupiti politički haos ako sud ne proglasi neustavnim Dan nezavisnosti i Dan državnosti BiH tvrdeći da je na isti način neustavnim proglašen Dan RS-a.

Ustavni sud BiH danas je razmatrao i apelaciju Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka prijedlogom Izbornog zakona Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Ustavni sud je ustanovio da vitalni nacionalni interes nije povrijeđen i da je sve urađeno u skladu s procedurama.

Riječ je o proceduri koju su u maju pokrenuli bošnjački delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, nakon što je Dom naroda usvojio hitnu proceduru za razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Klub Hrvata. Bošnjački delegati su tvrdili da se ovim izmjenama povećava diskriminacija.

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora su isticale kako se prijedlogom želi spriječiti da jedan narod bira političke predstavnike drugom.

Bošnjački delegati su tvrdili da su izmjene štetne po njihov naciolani interes u sva tri dijela: u izboru za člana Predsjedništva BiH, delegate u Parlamentu FBiH i vijećnike u Gradu Mostaru. Rekli su da se izmjenama samo pravi veća diskriminacija i naveli da se u slučaju njihovog usvajanja ne bi mogi izabrati ni Bošnjaci ni Hrvati ni Srbi u mjestima gdje nisu većina.

S druge strane, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, koje su predložile izmjene, ističu da je njihov jedini cilj da onemoguće da jedan narod bira političke predstavnike drugom narodu. Podsjećaju na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva bIh iz reda hrvatskog naroda uz tvrdnju da je izabran glasovima Bošnjaka. Stranke okupljene oko HNS-a kažu da izmjene ne disriminiraju nikog i da omogućava da se izaberu i Hrvati koji žive u mjestima gdje nisu većina. Navode da je za to potrebno samo da za njih glasa većina Hrvata, a ne, kako kažu, sarajevska čaršija.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je i da je odredba člana Zakona o policijskim službenicima neustavna, jer je neprecizna i nejasna.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je Borjana Krišto, tada zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

eighty one ÷ = 9