UN: U svijetu gladuje 815 miliona ljudi

    Na masovnu pojavu gladi utiču sukobi širom svijeta, ali i klimatske promjene, kaže se u izvještaju Ujedinjenih naroda.

    Zbog nedostatka hrane, pojavljuju se i brojne bolesti [EPA - Ilustracija]

    U najnovijem izvještaju Ujedinjenih naroda navodi se da raste broj gladnih u svijetu i da je trenutno bez hrane 815 miliona ljudi, što je 11 posto svjetske populacije.

    U poređenju s prošlom godinom to je povećanje od 38 miliona.

    Od 815 miliona gladnih, njih 98 posto živi u zemljama u razvoju.

    Svakog dana zbog gladi i neuhranjenosti umre blizu 20.000 ljudi.

    Somalija živi katastrofu

    Na to utječu sukobi širom svijeta, ali i klimatske promjene.

    Na osnovu izvještaja koji su pripremili Svjetski program za hranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede, UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija, izvodi se zaključak da do 2030. godine glad neće biti iskorijenjena.

    “Ove brojke su u direktnoj vezi s povećanjem sukoba širom svijeta. Osim mjesta gdje su konflikti, haraju poplave i suše. Nesigurnost se pogoršala posebno u nekim dijelovima podsaharske Afrike, jugoistočne Azije i zapadne Azije”, rekao je Stephane Dujarric, glasnogovornik UN-a.

    Najviše gladnih je u sjeveroistočnoj Nigeriji, južnom Sudanu i Jemenu.

    U Somaliji decenijama traju sukobi kombinirani s ekstremnim klimatskim događajima.

    Oko 80 posto stanovnika te zemlje nema hrane, a humanitarna situacija je na ivici katastrofe.

    U Demokratskoj Republici Kongo oko sedam miliona ljudi suočava se s glađu zbog porasta nasilja i raseljavanja, a to je za 30 posto više u odnosu na 2016. godinu.

    Zbog nedostatka hrane, pojavljuju se i brojne bolesti.

    U smeću 1,3 milijarde tona hrane

    Jedna od njih je neuhranjenost, koja ugrožava zdravlje miliona djece širom svijeta.

    Na drugoj strani u svijetu je dovoljno hrane za sve, ali se godišnje baci 1,3 milijarde tona hrane.

    Samo u Americi godišnje se baci najmanje 220 miliona tona hrane, vrijedne 50 milijardi dolara.

    Postavlja se pitanje: Zašto svijet i UN ne mogu tone bačene hrane prebaciti u podsaharsku Afriku i druge “gladne” regione?

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    three + two =