More

    Šta penzionerima donosi novi zakon o PIO

    Gotovo 60 posto penzionera u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ima penziju od 320 KM, dok oni penzionirani iz državnih službi i firmi dobijaju više od 2.000 KM.

    - Advertisement -

    Piše: Vedrana Maglajlija

    Novi Zakon o penzionom/mirovinskom osiguranju u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, koji se donosio gotovo dvije godine, dobar je za penzionere u ovom momentu, ali dugoročno ne rješava probleme penzionog sistema, koji je na klimavim nogama, jer ne postoji dovoljno zaposlenih, mladi odlaze iz zemlje, prirodni priraštaj je negativan, a siva ekonomija raste, smatraju stručnjaci.

    Njegova najveća novina je bodovni sistem za obračun visine penzija. Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja trenutno iznosi 430 eura, nosi jedan bod. Dakle, sa 40 godina radnog staža radnik je skupio 40 bodova. Ti se bodovi potom množe s koeficijentom 14, pa bi, primjera radi, penzija radnika koji u penziju odlazi s prosječnom platom iznosila 280 eura.

    “To znači da bi prosječna penzija trebala biti 560 konvertabilnih maraka [280 eura], a danas je ona svega 371 KM [185 eura], što znači da će biti daleko bolje za nove penzionere”, kaže Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije.

    Penzije na kredit

    Prema njegovom mišljenju, bodovni sistem je daleko socijalno pravičniji. Do sada je odnos penzija, najniže i najviše, bio 1:7. Sada se to smanjuje na 1:5. Osobama koje su penzionirane do 31. jula 1998. penzije će biti povećane za 10 posto, a onima koji su penzionirani do 31. decembra 2007. godine za pet posto. Ono što je bitno, dodaje Rapa, jeste da će se penzije usklađivati jednom godišnje, što je bilo isključeno intervencijom Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini 2001. godine.

    “Svakog 15. aprila radit će se to usklađivanje i ići će 50 posto na porast troškova života i 50 posto na porast bruto domaćeg proizvoda iz prethodne godine. Kad se to dvoje sabere i podijeli sa dva, to bi bio koeficijent povećanja penzija.”

    “Drugo, što se ovim zakonom regulira, a što prije nije bilo, jeste da Vlada [Federacije] može donijeti odluku o vanrednom usklađivanju penzija. U ovom zakonu je definirano i da se penzije mogu usklađivati i penzionerima koji imaju najmanje penzije, znači da Vlada ima pravo i može donijeti odluku da se povećaju samo najniže penzije, što do sada nije bio slučaj”, objašnjava Rapa.

    U Federaciji ima približno 400.000 penzionera. Minimalna penzija iznosi 163 eura, a nju prima 57,7 posto penzionera. S druge strane, nekoliko stotina penzionera ima penziju višu od 1.000 eura, a radi se o nekadašnjim zaposlenicima državnih i javnih institucija i firmi. Oni su u posljednjih nekoliko godina imali sve veće penzije, zbog čega je postojao ogroman jaz u statusu penzionera, ali i manjak sredstava u fondu Zavoda za penziono/mirovinsko i invalidsko osiguranje. Posljednje povećanje penzija, u visini od pet posto, u Federaciji desilo se 2014. godine, ali od njega su najveću korist imali upravo oni s najvišim penzijama.

    Uskoro – jedan radnik na jednog penzionera

    “Možda bi za nas, stare penzionere, posebno one koji su penzionirani prije 2010. godine, bilo jako interesantno da je izvršen preračun svih penzija. Međutim, pokazalo se u Hrvatskoj, kada su oni prešli na ovaj zakon, zbog toga što nisu imali dovoljno sredstava, nekim penzionerima su morali smanjiti penzije, ali oni su se žalili na sudovima i to je poništeno. Svi koji su kod nas penzionirani posljednjih godina, a pogotovo od 2016. godine, dobro su prošli i dobili nezarađene penzije, veće nego plate, i oni su posebno povukli sredstva iz ukupnog PIO fonda”, kaže Rapa.

    U momentu kada je fond Zavoda PIO/MIO finansijski uništen, tako da se svaki mjesec nekoliko miliona eura uzima u formi kratkoročnih kredita samo da bi penzije bile isplaćene, novim zakonom će se pokušati ostvariti kakva-takva finansijska održivost. S druge strane, isplata penzija preko trezora neće se desiti u ovoj godini, kako su najavili zvaničnici.

    O tome smo pokušali razgovarati a direktorom Zavoda PIO/MIO Zijadom Krnjićem, ali nakon brojnih poziva i obećanja, on nije odgovorio na pitanja vezana za stanje ovog fonda i novog zakona.

    Za ekonomskog analitičara Admira Čavalića novi zakon je dobar, jer predstavlja novo rješenje, koje ide u pravcu da se barem pokušaju ostvariti određene uštede i finansijska održivost. Prema podacima statističkih agencija, u 2016. godini odnos penzionera i radnika u Bosni i Hercegovini iznosio je 1:1,25, što ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost penzijskog sistema. Slična situacija je i u zemljama regije. Optimalan odnos bio bi 1:3 – tri radnika na jednog penzionera.

    “Ovaj zakon ne rješava taj dugoročni problem, a to je da se približavamo onom famoznom odnosu jedan radnik – jedan penzioner, što znači da na dugi rok zaista nismo ništa uspjeli zakonom riješiti. Iz te pozicije dugoročne održivosti zakon nije dobar, zato što nismo ni razmatrali takozvani trostubni PIO sistem, nešto u čemu je Hrvatska u regiji najdalje otišla.”

    Ni para, ni mladih

    Prema mišljenju Čavalića, kada se govori o sistemu međugeneracijske solidarnosti, gdje zaposleni plaćaju doprinose za penzioni fond, koji postoji i u Bosni i Hercegovini, mnoge razvijene zapadne zamlje strahuju od njegovog kraha.

    “Međutim, kod njih je taj srazmjer pet radnika na jednog penzionera, i već se tada strahuje, što znači kada govorimo o balkanskim modelima, pesimista sam i mislim da kolege dijele to mišljenje. Čitav taj sistem je bio na klimavim nogama, a činjenica je da imamo depopulizaciju naših krajeva, i to će se intenzivirati s EU integracijama, što znači da ostajemo bez mladih osoba. S druge strane, imamo staru populaciju i postavlja se pitanje gdje je ta akumulacija sredstava. Nema akumulacije, imamo klasične transfere. Vi kada uplatite doprinose, oni se automatski prebacuju u PIO, nema neke početne akumulacije, odnosno investiranja tih sredstava kako bi imali više.”

    Zbog takve situacije, mladi u regiji će morati sami izdvajati za svoju starost. Čavalić smatra da je ovakav zakon trebao biti davno usvojen, jer je penzioni fond zaista ugrožen. Iz te pozicije, novi zakon predstavlja pokušaj gašenja postojećeg požara, ali u budućnosti neće biti dovoljan.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − one = five