Spor o Pelješkom mostu: Izetbegović optužuje Čovića da zastupa interese Hrvatske

Na temu Pelješkog mosta Bakir Izetbegović proziva kolegu Dragana Čovića, a Vjekoslav Bevanda Denisa Zvizdića.

Evropska komisija donijela je odluku o sufinansiranju gradnje Pelješkog mosta s 357 miliona eura [Anadolija]

Iz dviju vodećih državnih institucija Bosne i Hercegovine, Predsjedništva i Vijeća ministara, upozoreno je na neslaganje hrvatskih i bošnjačkih predstavnika u tim tijelima u vezi s gradnjom Pelješkog mosta.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović tvrdi da je njegov kolega, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, na jučerašnjem sastanku s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović “iznio stavove koji su suprotni službenim stavovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine”.

Postupajući na taj način, smatra Izetbegović, “Čović je doveo u zabludu i bosanskohercegovačku i hrvatsku javnost”.

“Nije istinita tvrdnja da, ‘što se tiče institucija Bosne i Hercegovine, nema nikavih formalno-pravnih smetnji za izgradnju Pelješkog mosta’. Stvari su upravo obrnute”, tvrdi Izetbegović.

Podsjeća Čovića na službeni stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz 2007. godine, koji je jednoglasno usvojen i koji glasi: “Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države.”

Izetbegović konstatira kako su o navedenom stavu tada obaviješteni i najviši dužnosnici Republike Hrvatske.

Ukazuje i kako Čović, kao trenutačni predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ima ustavnu obavezu zastupati službene stavove i interese Bosne i Hercegovine.

“Svako drugačije postupanje predstavlja zloupotrebu službenog položaja. Nedopustivo je da predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, umjesto obavezujućeg zastupanja interesa Bosne i Hercegovine, zastupa interese druge države i nastoji opravdati postupke Hrvatske koji predstavljaju udar na suverenitet Bosne i Hercegovine i u suprotnosti su sa Konvencijom UN-a o pravu mora i dugoročnim interesima Bosne i Hercegovine”, konstatira Izetbegović.

Čović je Grabar-Kitarović prenio stav po kojem Bosna i Hercegovina službeno ne postavlja nikakve prepreke u gradnji Pelješkog mosta, pojašnjavajući kako su sve drugo osobna mišljenja.

Bevanda: ‘Nema službenog stava Vijeća ministara’

Na priču o Pelješkom mostu reagirao je i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ujedno i ministar financija i trezora, Vjekoslav Bevanda. On je uputio pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i visokim dužnosnicima Europske unije u kojem ih obavještava da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije zauzelo službeni stav u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Bevanda je premijeru Hrvatske i dužnosnicima EU-a prezentirao činjenice koje se odnose na navode iz pisma predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, stoji u priopćenju. Ukazuje da se Zvizdić “samoinicijativno” obratio Plenkoviću i institucijama EU-a, “iznoseći osobni i stav svoje političke partije, Stranke demokratske akcije (SDA), a nikako stav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”.

Osim hrvatskom premijeru, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara pismo je uputio i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, povjerenici Europske komisije za regionalnu politiku Corini Crețu te šefu Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini i specijalnom predstavniku EU-a Lars-Gunnaru Wigemarku.

“Vezano za činjenicu koja je navedena u pismu da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 49. sjednici, održanoj 5. srpnja, zatražio od Vijeća ministara BiH da uputi notu Republici Hrvatskoj o obustavi svih aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost, bitno je istaknuti da Vijeće ministara BiH nije usvojilo ovaj zaključak”, navodi se u Bevandinom pismu.

Još navodi da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 108. sjednici, održanoj 19. srpnja, jednoglasno usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, gdje stoji da nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta te da to ne treba povezivati s Konvencijom o pravu mora.

“Zvizdić prilikom slanja pisma nije izvršio niti konsultacije sa članovima kolegija Vijeća ministara BiH radi usuglašavanja stavova koje iznosi, niti je navedeno pismo ponudio na izjašnjenje Vijeću ministara BiH”, ukazuje Bevanda.

Po njegovu mišljenju, spomenuto pismo “upućeno je jednostrano od jednog člana Vijeća ministara BiH i ne predstavlja stavove hrvatskih i srpskih članova Vijeća ministara BiH”.

Smatra svojom obvezom, kako je naveo, obavijestiti Vladu Hrvatske i institucije EU-a o činjeničnom stanju, jer je jedan dio bh. medija pismo predsjedatelja Zvizdića predstavio kao službeni stav Bosne i Hercegovine.

“Nadam se da navedeno pismo, koje izražava stav isključivo pojedinca i jedne političke stranke, neće narušiti dobrosusjedske odnose između BiH i Republike Hrvatske te da ovakvi pojedinačni stavovi neće dodatno negativno utjecati na kredibilitet BiH i njen put ka članstvu u EU-u”, poručio je Bevanda.

Za EU je bitan dijalog Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Glasno protivljenje dijela političara iz Bosne i Hercegovine koji pokušavaju odgoditi početak gradnje Pelješkog mosta teško može poništiti već donesenu odluku Europske komisije o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura, no može izazvati politički oprez u Komisiji, pa možda i usporiti povlačenje tog novca, piše Večernji list, analizirajući odgovor koji je glasnogovornik Europske komisije Johannes Bahrke dao tom zagrebačkom dnevniku.

“Za nas je ključno da Hrvatska i BiH održe dobre susjedske odnose i riješe ovo pitanje konstruktivnim dijalogom. Europska komisija pomno prati razvoj događaja u vezi s tim pitanjem. Prije nego što je odobrila projekt 7. lipnja 2017. godine, Komisija je pažljivo analizirala prijavu za europsko financiranje projekta Pelješkog mosta koju je predala Hrvatska i provjerila je da su svi preduvjeti i proceduralni koraci u skladu s propisima kohezijske politike”, naveo je Bahrke.

“U pripremi i implementaciji projekta financiranih iz EU-a oslanjamo se na povjerenje u naše partnere u zemljama članicama da će provesti potrebne konzultacije sa svojim susjednim zemljama”, zaključio je glasnogovornik Europske komisije.

Na svečanosti potpisivanja Odluke o sufinanciranju Pelješkog mosta u 85-postotnom iznosu od ukupnih troškova europska povjerenica Corina Crețu izjavila je kako je osobno tražila od delegacije EU-a u Sarajevu da “komunicira prema vlastima u Bosni i Hercegovini zahvalu na njihovu konstruktivnom pristupu ovoj odluci”.

Sada, nakon što pristup Sarajeva više nije tako konstruktivan, konstatira Večernji list, iz Komisije ipak signaliziraju da im je i dalje ključno da se nitko u Bosni i Hercegovini ne protivi gradnji Pelješkog mosta iako je jednako tako svima jasno da već donesenu odluku o sufinanciranju ne mogu tako lako poništiti.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

seventy ÷ seven =