More

    Spisak kojeg Dodik ne priznaje: Njemački istražitelji na potezu

    Rezultati istrage Klausa Zorna se prosljeđuju državnom tužitelju, koji potom odlučuje o daljnjem postupanju.

    - Advertisement -

    Pišu: Mladen Obrenović i Harun Cero za Al Jazeeru

    Dok traju posljednje pripreme za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatran Izvještaj Komisije o događajima u Srebrenici 1995. godine, još uvijek je aktualna priča o popisu koji su „Majke Srebrenice“ predale njemačkim vlastima, a na kojem su imena 22.000 Srba potencijalnih sudionika genocida u Srebrenici.

    Upravo je predaja popisa i bila povod entitetskom predsjedniku Milorada Dodika da zatraži posebnu sjednicu, jer smatra da se spomenutim izvještajem „manipulisalo na štetu Srba“. Dodik je prethodno sve s popisa, koji se nalaze u Njemačkoj, pozvao da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odnosno njezin entitet Republika Srpska.

    Spomenuti popis nije nikakva tajna i dio je izvještaja koji je, prije 14 godina, napravila Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici 1995. godine, a koju je formirala Vlada Republike Srpske. Pod pritiskom međunarodne zajednice napravljen je izvještaj u kojem se, između ostalog, navodi da je u Srebrenici „likvidirano više hiljada Bošnjaka na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela“. Priložen je i popis pripadnika Vojske Republike Srpske s 22.000 imena – od najviše rangiranih oficira do običnih vojnika, vozača, kuhara.

    Na Zornu da prikupi podatke

    Popis je njemačkom istražitelju Klausu Zornu, koji radi na istraživanju i dokazivanju genocida, uoči obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida uručila Munira Subašić, predsjednica Pokreta „Majke enklave Srebrenice i Žepe“.

    Zorn vodi Centralnu jedinicu za istrage ratnih zločina (ZBKV), pri Saveznom uredu kriminalističke policije Njemačke (BKA) u Meckenheimu kod Bonna. Na njemu je sada, kako navode upućeni, da prikupi podatke.

    Al Jazeera je, u priči o dostavljanju popisa njemačkim vlastima, kontaktirala odgovorne, ali i poznavatelje prilika u Njemačkoj. Objašnjavajući proceduru u slučaju eventualnog pokretanja istrage, Tobias Flessenkemper, šef balkanskog projekta na Institutu CIFE u Nici i član Savjetodavne grupe Balkan u Europi, navodi kako se rezultati istrage prosljeđuju državnom tužitelju, koji potom odlučuje o daljnjem postupanju.

    Flessenkemper podsjeća kako je u prošlosti u Njemačkoj bilo više od 100 istražnih postupaka zbog ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji, no nisu svi procesi vodili do tužbe. Podsjeća na jedan od najpoznatijih slučajeva, u kojem je sudjelovala i njemačka policija, a to je hapšenje i procesuiranje Duška Tadića, odgovornog za ratne zločine u Kozarcu i Prijedoru, odnosno logorima Omarska i Trnopolje. Uhapšen je u Njemačkoj, prebačen i osuđen na 20 godina na Međunarodnom kaznenom sudu uza bivšu Jugoslaviju u Haagu, da bi na kraju kaznu ležao u Bavarskoj.

    „Djela, o kojima se konkretno radi u slučaju Srebrenica, prema Statutu Međunarodnog kaznenog suda (ICTY), kojeg je ratificirala i Bosna i Hercegovina, najteži su zločini koji dotiču međunarodnu zajednicu kao cjelinu. Zbog činjenice da su svi pogođeni ovim zločinima, postoji i obaveza međusobne pomoći u istragama. Ovo rade i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i bosansko-hercegovačka policijska tijela – kroz regionalne mreže i sporazume ili kroz ICTY, Interpol itd“, objašnjava Flessenkemper.

    Zločini ne zastarijevaju

    Da ratni zločini, a pogotovo zločini genocida, ne zastarijevaju i da kao posljedicu moraju imati sudski progon i adekvatnu kaznu, te da moraju biti kazneno gonjeni širom svijeta, kažu i drugi Al Jazeerini sugovornici.

    Andreas Schueller, direktor programa za međunarodne zločine i odgovornost Europskog centra za ustavno pravo i ljudska prava sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da po principu svjetskog prava svaka država može sama objasniti svoju nadležnost kada se radi o takvim slučajevima.

    „Pojedinačne države mogu spriječiti izručenje osumnjičenih, ali to je suprotno međunarodnom pravu. Svaki krivac se mora suočiti s optužbama pred nezavisnim sudom u pravičnom procesu“, kaže Schueller.

    Njemačko pravosuđe, podsjeća, ima specijalizirano odjeljenje za zločine protiv čovječnosti i svoj zakon za takvo što – Zakon o međunarodnom kaznenom pravu. Ako postoji dovoljno dokaza, dodaje, na kraju mogu biti izdati nalozi za hapšenje krivaca.

    Njemačka povjesničarka i profesorica na minhenskom Sveučilištu Ludwig-Maximilians Marie-Janine Calic, koja je devedesetih bila savjetnica posebnog izaslanika UN-a za bivšu Jugoslaviju i radila stručne analize za Haški sud i njemačko savezno tužiteljstvo, kaže za Al Jazeeru kako ne razumije Dodikov poziv da se potencijalno osumnjičeni za srebrenički genocid vrate kući jer „njemačko pravosuđe nema nadležnost nad ovim prostorima“.

    Deportacije, progoni i masovna ubistva

    Ponavlja svoja ranije izrečena stajališta po kojima „etničko čišćenje koje se provodilo, a genocid u Srebrenici jedan je od primjera, nije rezultat spontanih ispada etničke mržnje“. Navodi kako su ti događaji „realizirani po naredbama političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba, a njihov istaknuti cilj je bilo stvaranje etnički homogenih teritorija koristeći sva raspoloživa sredstva“.

    „Deportacije, progoni i masovna ubojstva su izvođeni sustavno i strateški. Vojska je koristila paravojne skupine za ove operacije. Njihov cilj je bilo teroriziranje i stvaranje panike. Oni su ubijali ljude i uništavali imovinu. Mnogi od pripadnika paravojnih snaga imali su sklonost ka nasilju i sadizmu. Mnogi od njih su bili ‘vikend ratnici’, dok su drugi bili tu zbog novca i koristi na fronti. A mediji su rasplamsavali agresiju i mržnju“, kazala je Calic.

    Bez obzira kako reagirali u Njemačkoj, „Majke Srebrenice“ odlučne su popis dostaviti i drugim državama – navodno je već dostavljen u SAD, a uskoro će biti poslan i članicama Europske unije, ali i širom svijeta.

    „Ne možemo šutjeti. Genocid ne možemo zaboraviti i ne možemo dozvoliti da zločinci ne budu kažnjeni. Svako ko je počinio zločin treba da odgovara“, poručila je Munira Subašić, predsjednica udruženja „Majke Srebrenice“.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    4 + four =