Selfie: Prolazni trend sazrijevanja fotografije

    Nakon neuspjele dijagnoze, selfie ostaje bezazleni prolazni trend često zloupotrijebljen u promocije šunda i neukusa.

    Selfie ostaje bezazleni prolazni trend često zloupotrebljen u promocije šunda i neukusa [EPA - Ilustracija]

    Piše: Edis Bulić

    Digitalni autoportret poznatiji kao selfie je od, naizgled, kratkotrajnog tinejdžerskog trenda prerastao u bitan sociološki fenomen.

    Termin “selfie” je iniciran na društvenim mrežama, a zvanično je 2013. uvršten i u Oxfordski rječnik. Naredne godine ta pojava je zauzela bitno mjesto na društvenim mrežama da je čak i dobila status navodnog mentalnog poremećaja.

    Lažnu vijest iz 2014. mnogi su prenosili bez preispitivanja sarkazma koji se krio iza pojma “selfitis”, i mnogi psiholozi i sociolozi se tada “upecali” i dali vlastite komentare na lažnu društvenu pojavu.

    Nekoliko godina kasnije uviđamo da lažna vijest nije tako daleko od stvarnosti. Opsesivno snimanje vlastitih fotografija i njihovo objavljivanje na društvenim mrežama moglo bi imati karakteristike mentalne bolesti, ali zbog neutemeljenosti i obilježja trenda, iz akademskih krugova odbijaju dati komentar na uticaj selfija na društvena kretanja.

    ‘Daj da nas vide’

    Tehnološku pozadinu selfie fotografije najsubjektivnije doživljavaju profesionalni fotografi. Oni se slažu u činjenici da je integracija fotoaparata u mobilne telefone napravila revoluciju u fotografiji, ali i da je selfie u potpunosti redefinisao svrhu fotografisanja.

    “Kao relativno mlad fotograf, ja sam fasciniran modernom tehnologijom, kamere ‘idioti’ su istrijebljene i pošteđeni smo mukotrpnog nošenja aparata, samim tim se i više ljudi može u uključiti u svijet fotografije. Ali me iskreno mori što se prosječni korisnici ne trude da zabilježe neke posebne trenutke, nego je sve to motivisano sa ‘daj da nas vide’”, kaže Eldar Spahić iz Sarajeva.

    Prosječni korisnici se ne trude da zabilježe posebne trenutke, nego sebe u fokusu [EPA – Ilustracija]
    Fotograf Ermin Okerić navodi da je selfie produkt kvantiteta i trke za marketingom, odnosno, samopromocijom koje nameće moderno društvo, i kao mnoge pojave koje evoluiraju u formu koja gubi svrhu, kaže da selfie ne doživljava kao legitimnu formu fotografije. „Mislim da sam napravio toliko selfija koliko sam promijenio telefona u posljednjih par godina, čisto da vidim kakva je kamera. Kao fotograf ja selfie ne primjećujem, ne doživljavam ga kao fotografiju, toliko da izbjegavam ljude na društvenim mrežama koji ga pretjerano koriste“, navodi Okerić.

    Prolazno poput Polaroida

    Spahić kaže da selfie treba uzimati sa dozom rezerve, kao jednu pojavu unutar svijeta fotografije. Nešto što će još neko vrijeme imati efekta i da će je zamijeniti neki drugi društveni trend koji će vjerovatno opet potaći tinejdžeri.

    „Selfie je poput polaroida u ono staro doba, prije svega stvar sa ‘cool’ efektom, kao neka probna fotografija, tehnologija koju ne treba shvatati za ozbiljno“.

    U zavisnosti od struke koja tretira pojavu selfie se pozicionira u društvu kao problem, odnosno prolazni trend koji prati tehnološki razvoj.

    Psihologija ne želi davati ozbiljne procjene toj pojavi jer je sam selfie sastavni dio društvenih mreža koje nauka zbog dinamike i nekonvencionalnosti nerado tretira kao predmet istraživanja.

    U trci za pravljenje bolje autoportretne fotografije do sada je više od 170 osoba u svijetu izgubilo živote, prema nezvaničnim statistikama najveći broj ljudi je stradao pokušavajući da uslika selfi uz morsku obalu.

    Selfie tehnologija

    Sljedeći korak, prema riječima profesionalnog fotografa Okerića, je omasovljavanje selfie dronova koji dolaze kao novi trend nakon selfie štapova, selfie sočiva i dodatnih lampi za prednju kameru mobilnih telefona.

    “Era telefona je pred svojim krajem, još malo i svoje su odradili. Dronovi postaju sve zastupljeniji i moći će se nabaviti po relativno niskim cijenama, nekako, mislim da će i taj selfie preživjeti još tehnoloških promjena, a samim time da će se granica između trenda i fotografije ponovo vratiti na staro“, smatra Okerić.

    Nakon neuspjele dijagnoze, selfie ostaje bezazleni prolazni trend često zloupotrijebljen u promocije šunda i neukusa, sa druge strane, umjereno upražnjavanje digitalnih autoportreta ne bi trebalo predstavljati spornu društvenu pojavu.

    “I sam nekad napravim selfie, ali to je za neku internu arhivu i više za potrebe pravljenja vremenskog efekta fotografije. Alarmantno postaje kada se selfie svodi na slikanja ruke i sata na volanu skupocjenog automobila“, poručuje Spahić.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    one × = four