IT sektor – fantastična prilika za regiju

    Rastući interes za IT ne treba brinuti stručnjake iz regije, koji mogu ostaviti dubok trag na globalnom nivou.

    Evropska unija će u naredne četiri godine imati gotovo 900.000 nepopunjenih radnih mjesta za IT profesionalce, kaže Memić [EPA - Ilustracija]

    Programiranje i srodni poslovi iz domena informacionih tehnologija predstavljaju poslove budućnosti, slažu se svjetski stručnjaci. Samim tim, interes za ovu granu industrije dovodi i do masovne proizvodnje kadrova, a da regija ne kaska za ostatkom svijeta pokazuje podatak da je na skorašnji konkurs za prekvalifikacije u IT sektoru, koji provodi srbijanska Kancelarija za informacione tehnologije i eUpravu, u prvoj sedmici bilo prijavljeno više od 4.000 građana.

    Masovna proizvodnja bilo čega, međutim, historijski je dovodila do “pucanja balona”, odnosno zasićenja, što dovodi u pitanje da li građani regije uzaludno vrijedno uče kako bi odgovorili na zahtjeve lokalnog i globalnog tržišta.

    Kompanija Symphony sa uredima u San Franciscu, Beogradu, Sarajevu i Novom Sadu najbolji je pokazatelj da stručnjaci iz regije imaju i znanje i želju da uspiju na globalnom nivou.

    Razloga za zabrinutost za budućnost industrije nema, kaže Haris Memić, suosnivač i prvi čovjek kompanije.

    On ističe da će Evropska unija u naredne četiri godine, i pored savremenog i naprednog obrazovnog sistema, imati gotovo 900.000 nepopunjenih radnih mjesta za IT profesionalce.

    Rast tržišta

    “U narednom periodu zasigurno neće doći do zasićenja iz prostog razloga što potrebe tržišta rastu iz dana u dan. Nama svakako ide u prilog ogroman interes koji se pojavio za IT industriju, ali svakako smatram da se bosanskohercegovačka IT industrija još uvijek mora razvijati kako bismo postali dio globalnih trendova”, kaže Memić.

    Iako nema preciznih podataka, prvi čovjek Symphonyja kaže da se procjenjuje da softverska industrija u BiH broji manje od 3.000 zaposlenih programera, u Hrvatskoj je ta brojka 13.000, dok je u Srbiji između šest i sedam hiljada profesionalaca, što je malo, i u odnosu na globalne potrebe, ali i na zahtjeve domaćeg tržišta.

    Ono što ide u prilog stručnjacima iz regije je i činjenica da svi svjetski trendovi idu u smjeru automatizacije i digitalizacije, što je samo dodatna potvrda da je IT jedno od zanimanja budućnosti, kaže Memić.

    A lako je razumjeti privlačnost ove vrste posla. Kako kaže Matej Čiča, programer sa sedmogodišnjim iskustvom rada kako u kompanijama tako i kao nezavisni stručnjak, kao prednosti posla ističe mogućnost izbora u smislu rada sa različitim tehnologijama i klijentima, zatim finansijski aspekt, odnosno plate koje su uglavnom iznad prosjeka sredine, te mogućnost takozvanog “remote” rada, gdje programer nije vezan za ured, uobičajeno fleksibilno vrijeme, nepostojanje striktnog dres koda…

    Obuka programera

    Zbog toga i savjetuje drugima da se obučavaju za ovakvu vrstu posla. Ipak, kaže, ako neko nema sklonost ka programiranju, poželjno je dobro razmisliti dvaput.

    “Ukoliko zaista ne rade to zato što vole i uživaju u tome, brzo bi im se to moglo obiti o glavu, jer pored mnoštva prednosti, rad u IT sektoru može biti i često dosta stresan”, dodaje.

    A da interesa za programiranje među mladima ne nedostaje, pokazuju iskustva organizacije Hello World, odnosno kako je brendirana u BiH kao SPARK school, koja je od osnivanja do danas organizirala 210 besplatnih radionica za web programiranje i dizajn, upravljanja IT projektima, razvoj mobilnih aplikacija, Linux operacione sisteme i Arduino za srednjoškolce, a kroz radionice je prošlo 1.313 polaznika.

    Kristina Visković, voditeljica SPARK schoola, kaže da svi polaznici koji se prijave mogu pohađati radionice. “Na web programiranje svaki mjesec primamo 20 polaznika i trenutno na čekanju imamo 230 polaznika koji će doći na red sukladno vremenu prijave. Ostale radionice organiziramo tri puta godišnje, najčešće u dvije grupe. Drago nam je što nam svakodnevno pristižu prijave i što su mladi prepoznali važnost neformalnog obrazovanja”, kazala je ona.

    Ova organizacija je prošle školske godine pokrenula SPARKreators ligu, natjecanje u robotici i programiranju za osnovnoškolce, kada je bilo prijavljeno 1.589 učenika iz cijele BiH.

    Interes djece

    Ove godine je pokrenut projekt SPARKreatorice, u kojem će se 200 učenica iz 20 osnovnih škola natjecati u programiranju i robotici, dodaje Visković.

    Interesa nije nedostajalo, jer je prijavljeno 108 osnovnih škola. “Nadamo se da ćemo kroz druge projekte i aktivnosti Udruge znatno povećati broj škola koje mogu učestvovati”, kazala je voditeljica SPAKR schoola.

    Ona dodaje da su nastavnici i učenici pokazali veliku zainteresiranost za rad i učenje iz oblasti robotike i programiranja. “Smatramo da trebamo pomoći u što većoj mjeri jer motiva sigurno imaju – samo im trebamo biti odskočna daska i pomoći im da zajedno obrazujemo našu djecu”.

    I Matej Čiča se slaže sa Memićem da razloga za brigu kad je budućnost IT industrije u pitanju nema. Kako kaže, kvalitetni ljudi će uvijek naći mjesto za sebe, ali je bitno samo konstantno pratiti trendove i tehnologije i ulagati u sebe, odnosno širiti znanje.

    On napominje i da dosta kvalitetnih, iskusnijih programera odlazi u zemlje Evropske unije, što ostavlja prostor za generacijama koje tek dolaze.

    “S druge strane, sve se više ljudi okreće freelanceu, odnosno radu kao nezavisni stručnjak, tako da je mogućnost izbora još veća, jer je tržište bukvalno cijeli svijet, ne samo naše područje”, kaže Čiča.

    Iako druge industrije znaju doći u stanje zasićenja, jer se ne prilagođavaju tokovima, sagovornici Al Jazeere smatraju da IT sektor nema razloga za brigu zbog stalnih fluktuacija i promjena.

    Novi poslovi

    Haris Memić podsjeća da je istraživanje profesora Karla Fischa i njegovog tima s Arapahoe High Schoola (Colorado) pokazalo da najtraženiji poslovi u 2010. godini u svijetu uopće nisu postojali 2004. godine!

    “IT industrija se uspješno povezala i pronašla svoje mjesto u skoro svakoj drugoj industriji. Budućnost će značajno mijenjati radna mjesta, neka će potpuno nestati, ali će se i druga otvoriti. A, IT će igrati veliku ulogu u tome”, smatra prvi čovjek Symphonyja.

    Kako Symphony posluje širom svijeta, Memić iz prve ruke zna zbog čega su stručnjaci iz regije vrlo traženi na globalnom nivou.

    “Odgovor je jako jednostavan, nedostatak kadra u softverskoj industriji je globalni problem. Kompanijama u Europi i SAD-u je jako teško doći do kvalitetnih ljudi, a ako pogledamo naše tržište, koje, iako manje u poređenju s njihovim, ima jak potencijal i izvrsne mlade ljude koji zaista mogu odgovoriti izazovima poslova u IT industriji. Naši ljudi mogu odgovoriti potrebama kompanija iz Europe i SAD-a i njihovom rapidnom rastu potražnje, jer imamo jako dobre inžinjere, ali i radnike koji žele da uče i napreduju”, kaže Memić.

    S naše strane, dodaje, moramo se izboriti s problemima i izazovima koje nam donosi naša regija i koja, nažalost, ne pruža iste prilike našim inženjerima i inženjerima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Država.

    Vrijednost regije

    “Zato je ključno da mi sami shvatimo gdje je naša vrijednost i kako da se pozicioniramo na globalnom tržištu. Iz moje perspektive, ja nas vidim fokusirane na pružanje naprednih i specijalističkih usluga, jer zbog naše populacije mi nikada ne možemo biti masovno tržište kao Poljska, Indija ili Kina. Imamo tu sreću da smo tradicionalno skloni matematici i drugim inžinjerskim vještinama koje nam mogu pomoći u ovoj misiji”, smatra suosnivač Symphonyja.

    Ako uspijemo napraviti tržište s velikim brojem specijalista, naš sljedeći korak je razvoj vlastitih proizvoda i pokretanje startupa, kaže Memić.

    Stručnjacima iz regije je teško sada s nerazvijenom sviješću o globalnom tržištu napraviti produkt koji će biti jako uspješan na tržištu, jer još ne razumiju globalne potrebe, smatra Memić.

    “Razvojem specijalističkog i stručnog znanja iz raznih oblasti, moguće je vremenom osvijestiti tržište za razvoj vlastitih proizvoda i rješenja. Tek tada mi možemo značajno profitirati od našeg kvalitetnog kadra”.

    A čak i da dođe, hipotetički rečeno, do zasićenja na globalnom IT tržištu, taj utjecaj se ovdje skoro i ne bi osjetio.

    “Ako uzmemo u obzir našu populaciju i kažemo da imamo 3.000 programera, dolazimo do zaključka da je to marginalan broj. Ako to uporedim s nezaposlenim pravnicima i ekonomistima kojih ima oko 2.000 prijavljenih na birou za zapošljavanje i softverskim inžinjerima kojih ima nula smatram da to ne bi bio nikakav problem, čak i kad bi se desio”, smatra Memić.

    Njega više brine činjenica da u BiH ima 30.000 mladih ljudi na birou za zapošljavanje koji nemaju perspektivu. “Većina njih ima samo osnovnu školu, ja bih radije da razmislimo kako ćemo njima dati perspektivu”, kaže Memić.

    Mijenjanje industrije

    Zbog razvoja tehnologija, brojne stvari će se promijeniti u mnogo grana industrija. Tako Haris Memić ističe da se na globalnom tržištu transport ljudi i roba se značajno mijenja, a kao primjer navodi inicijativu Hyperloop.

    “Bit ćemo u mogućnosti putovati brzinom od 1.200 km/h u zatvorenom vozu, a sada imamo komercijalne letove koji dostižu brzinu od 900 km/h. S druge strane pogledajmo primjenu dronova što će zasigurno promijeniti način transporta ljudi i roba. Možemo očekivati da će pizze u budućnosti raznositi dronovi – naručite online, mašina napravi pizzu, dron vam je dostavi. Potpuno automatizirano. Pogledajmo šta se dešava u automobilskoj industriji, auto koja sama voze su nam već dostupna. Naša djeca kada budu gledala naše slike smijat će se volanima automobila i komentarisat će kako smo zastarjeli, a to je bilo prije samo dvadeset godina”, kaže prvi čovjek Symphonyja.

    To je samo mali dio svakodnevno evolucije u brojnim granama u kojim će svoj trag ostaviti IT stručnjaci, dodaje.

    Dio evolucije

    Svijet se počeo značajno mijenjati, a mi moramo biti svjesni da će se i poslovi promijeniti, kaže Memić.

    Primjera radi, vozača će biti sve manje i manje, ali će biti veća potreba za koordinatorima transporta, koji će nadgledati i upravljati tim procesom, dodaje.

    “Svi mi, odnosno radna snaga ćemo na drugačiji način doprinositi našem društvu. Od nas se sada traži da na drugi način doprinosimo društvu, sa puno više odgovornosti i fokusirani na intelektualno naprednije poslove, dok će se fizički angažman ljudi smanjivati. Ja na ovo gledam kao dio evolucije, a mi smo dovoljno sretni da joj svjedočimo”.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    forty eight − forty =