Sarajevo: Franjevački samostan i Crkvu sv. Ante rado posjećuju ljudi različitih vjera

Prva Crkva sv. Ante Padovanskog izgrađena je u periodu između 1853. i 1856, a uništena je u velikom požaru 1879. godine. Na tom mjestu su franjevci izgradili malu crkvu, koja je dolaskom prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera postala katedralnom crkvom. Na njezinim temeljima, 1912.-1914. godine podignuta je današnja crkva...

Foto: AA

Iako se spominje, danas je teško sa stopostotnom sigurnošću ustanoviti je li ikad prije kraja 19. stoljeća u Sarajevu postojao franjevački samostan. Međutim, sigurno je da je postojala župa koja se prvi put spominje 1521. godine i u kojoj su sve vrijeme pastoralno djelovali franjevci.

U BiH su franjevci neprekidno prisutni više od sedam stoljeća, kao jedini ljudski subjekt koji je proživio i preživio sve političke, društvene i historijske promjene na ovim prostorima.

Kako su se mijenjale vlasti, tako su se mijenjali objekti, politike, ali ne i ljudi koji su živjeli na ovim prostorima. O dugoj historiji franjevaca u BiH, Franjevačkom samostanu i crkvi na Bistriku, ali i Božiću u Sarajevu, govorio je za Anadolu Agency (AA) gvardijan fra Slavko Topić.

“Jako duga povijest i duga priča. Franjevci Bosne Srebrene su 1991.-1992. slavili 700 godina neprekidne prisutnosti u Bosni. Sva događanja koja su se ovdje odvijala, povijesna zbivanja na ovom prostoru, promjena politika, ideologija, država, vrlo bogato iskustvo. Tu su franjevci svjedoci svih tih događaja i sudionici svega toga do današnjih dana. Možda se može kazati da je to jedini ljudski subjekt, dakle zajednica koja je do danas tu, kakva je bila u prošlosti i koja nosi na sebi to veliko iskustvo svih događanja”, ispričao je fra Topić.

Franjevačka teologija (visoka filozofsko-teološka škola) je bio u ovom samostanu sve do 1968. godine. Tada se seli u naselje Nedžarići.

– Rad sa studentima i vjernicima –

“Ovaj samostan je bio jako dinamičan, studijski centar i kuća je uvijek bila puna mladih studenata koji su se spremali za studij teologije, za svećeničko djelovanje u BiH. Danas smo aktivni u pastoralu. To znači, po župama, ovdje u Bosni, pa i šire, direktan rad s vjernicima. To nam je i glavna aktivnost, obzirom na ono što je specifikum nas franjevaca u Bosni”, pojasnio je fra Topić.

Samostan sv. Ante Padovanskog na Bistriku, dugo vremena je bio i kuća teološkog studija.

“Prema tome, srce naše provincije. To nam je bila najvažnija kuća u Bosni Srebrenoj. Ovdje je bila uprava provincije i studenti. To je bilo do 1968. Izgrađen je 1894. godine. Potreba je bila velika, jer se prisutnost franjevaca u Sarajevu polako ustaljivala. Glavna potreba je bila da to bude centralno učilište teologije za mlade fratre. I danas služi, pored pastoralnog dijela, za mnoge druge kulturne manifestacije”, rekao je fra Topić.

U prizemlju Samostana nalazi se i mala umjetnička galerija.

“Tokom godine organizuje se oko 50 izložbi slika, a uz to i promocije knjiga, susreti raznih etničkih grupa u Sarajevu. Ovdje imamo par kaleža, starijih knjiga”, istakao je fra Topić, pokazujući i na historiju turskih sultana ilustrovanu njihovim potretima u boji iz 1599. godine.

Franjevački samostan vole svi i tradicionalno rado ga posjećuju ljudi različitih vjera.

“Vole ga svi. Kada biste pitali zašto ga vole, ni ja nemam pravog odgovora. Ali, vidim da svi vrlo često dolaze ovamo, pa i ove turističke grupe. Vjerujem da je to, prvenstveno, zbog zgrade koja je lijep, velik i atraktivan arhitektonski objekat”, ispričao je fra Topić.

Prva Crkva sv. Ante Padovanskog izgrađena je u periodu između 1853.  i 1856, a uništena je u velikom požaru 1879. godine. Na tom mjestu su franjevci izgradili malu crkvu, koja je dolaskom prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera postala katedralnom crkvom.

Na njezinim temeljima, 1912.-1914. godine podignuta je današnja crkva. Obnovljena je 60-ih godina prošlog stoljeća po idejama kipara Zdenka Grgića.

“Izgradio ju je Josip Vancaš. Ova crkva na Bistriku je puna umjetničkih djela. Možda su prozori i najjače djelo. Napravio ih je Ivo Dulčić, poznati hrvatski umjetnik. Povijest Kristova. Franjevačka crkva je atraktivna, zbog ovih umjetnina, ali postoji i neka unutarnja atrakcija. Sveti Anto je atraktivan, mnogi ga vole jer je to sada njegova crkva, njemu posvećena. Ne samo kršćani, dolaze i muslimani koji na svoj način počaste svetog Antu”, pojasnio je fra Topić.

Govoreći o položaju franjevaca u BiH, fra Topić je kazao da su uklopljeni u sve društvene događaje i zbivanja na ovim prostorima.

“Do 1947. godine na Kovačićima smo posjedovali svoju tada novoizgrađenu Teologiju koja je bila predviđena, ne samo za franjevce u BiH nego i za druge franjevačke provincije iz Zagreba, Zadra, Slovenije… Međutim, od 1943. do 1946. ta institucija je na tom mjestu funkcionisala, a onda su to komunisti oduzeli”, pojasnio je fra Topić.

Poslije posljednjeg rata u BiH, imali su, kako je kazao, određene probleme sa povratom te imovine. Od 1997. godine počeli su obnavljati zgradu samostana u naselju Kovačići.

“Kada se odstrane ove imovinske problematike, snalazimo se što se tiče drugih stvari”, rekao je fra Topić.

– Duh Božića u Sarajevu – 

Kao i u drugim crkvama u Sarajevu, i u crkvi na Bistriku obavezno se misom ponoćkom dočekuje najradosniji katolički blagdan Božić.

“Postoji unutarnji Božić, ono što se događa u crkvama i to je duhovno događanje kroz molitve, sakramente i misu. To se događa u crkvama. Cilj tog našeg slavljenja jeste ponoćka, misa u pola noći, koja je poznata, jako zaživljena u svim krajevima svijeta, pa tako i kod nas u Sarajevu. To je centralni događaj i to je već početak Božića”, ispričao je fra Topić.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o pripremama, postoji vrijeme koje se zove “došašće” – doći ili latinska riječ advent.

“Dakle, očekuje se taj božićni događaj, dakle, rođenje Isusovo. Tu su i adventske pjesme. Kod nas postoji repertoar adventskih i božićnih pjesama. Dalje, uz Božić idu i božićna jela i običaji, dakle, tzv. vanjski Božić. Nažalost, danas je komercijaliziran, što nije dobro. Glavno je ono što se događa unutra, onaj duhovni događaj”, rekao je fra Topić.

Katolici se, pojasnio je, za Božić pripremaju sakramentom ispovijedi.

Duh Božića svakako se osjeti u Sarajevu. Grad je okićen, a božićna drvca će biti postavljena na mnogim mjestima.

“I ljudi se spremaju, jer postoje tipična božićna jela. Karakteristična su dva božićna stola, a to je badnja večer – uoči Božića, i božićni ručak, kada se ujutro vrate sa ponoćke. Taj ručak okuplja cijelu porodicu. Cilj je da se okupi cijela porodica. Božić okuplja porodicu”, istakao je fra Topić.

Foto: AA

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

6 × = eighteen