More

    Sandići: Neolit na Mladence upriličio radionicu o autohtonim sortama voća

    "Mi te elemente želimo oživjeti i kandidovati prema Savjetu ministara, a preko njih država će aplicirati u Pariz u UNESCO", kazao je u izjavi za medije predsjednik Neolita Milorad Ćirković.

    - Advertisement -

    Novinar: Adis Mujdanović

    Centar za arheološka i etnografska istraživanja Neolit Brčko distrikt Bosne i Hercegovine danas je u brčanskoj mjesnoj zajednici Sandići upriličio edukativnu radionicu o zaštiti i promociji autohtonih sorti voća.

    Radionica je s namjerom organizirana na pravoslavni praznik u narodu poznat kao Mladenci.

    “To je dan kada se obilježava sjećanje na 40 mučenih u Sienni, a to je bilo u četvrtom vijeku, u ranom periodu kršćanstva, tačnije 320. godine. Mi danas osvježavamo narodno vjerovanje, predanje i ljudsko umijeće. Mi te elemente želimo oživjeti i kandidovati prema Savjetu ministara, a preko njih država će aplicirati u Pariz u UNESCO. Po osnovu međunarodne konvencije UNESCO-a, za nematerijalna dobra mi ćemo dati jedan doprinos iz Bosne i Hercegovine, jer je to jedan veliki doprinos za državu BiH. To se ne može izmjeriti, jer svi narodi žele plasirati svoje neke elemente na listu UNESCO-a. Mi se danas nalazimo na mjestu gdje se ukrštaju dvije važne linije, jedna je materijalno kulturna baština, a druga nematerijalno kulturno naslijeđe. To su dva specifikuma i mi ih želimo promovisati i dati značaj koji zavrjeđuju”, kazao je u izjavi za medije predsjednik Neolita Milorad Ćirković.

    Na oglednom voćnom matičnjaku na njegovom imanju demonstrirane su tehnike kalemljenja i prekalemljavanja divljih i pitomih voćnih sadnica.

    “Imamo oko 150 vrsta i 120 sadnica. To je produkt koji je rađen godinama i mi to želimo upravo prezentovati i ostaviti novim generacijama. Došla su turbo vremena i urbani način života, gdje se uništava sve što se stigne, i to je nedopustivo, i zbog toga konvencija UNESCO-a to promoviše. Identifikovati i zaštiti je cilj. Oni čak imaju i program hitne zaštite, gdje se procijeni da su neki kulturni elementi ugroženi, i oni hitno reaguju. Danas spajamo vjeru, kulturu i nešto što je za čovječanstvo bitno, a to su autohtone sorte. Imamo kruške, jabuke, višnje, trešnje, orasi i sl. Mi gdje god vidimo rasadno deblo, mi to prenosimo kod nas, i napravili smo jedan moćan voćni matičnjak koji jednog dana će sigurno možda postati i vlasništvo grada, jer ovo je resurs koji prevazilazi male okvire, a ovo će biti jedan ogledni poligon za buduće generacije. Pored ovih sorti već nabrojanih, izdvaja se takiša, pa smo mi sekviju u okviru Neolita nazvali mlada takiša. Takiša je vrsta kruške koja je dokazala kroz historiju svoju moć i upotrebljava se u najmanje pet oblika, svježa, pekmez, rakija, sušena i sl. Zahvaljujući takiši, mnoge višečlane porodice su preživjele, prehranjene, jer ona dolazi u kasnu jesen, i mi smo posadili mini seriju od 15-ak takiša”, naveo je Ćirković.

    On je istakao da je problem što se veoma mali broj ljudi bavi kalemarstvom.

    “Svako selo u Bosni i Hercegovini mora imati te ljude, jer mnoge sorte su u odumiranju, a ovaj naš rad je inicijalna kapisla da se stvari promijene”, naglasio je predsjednik Neolita.

    Fotoreporter: Kristian Bilić / Otisak.ba
    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceOtisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − one = two