Rusmir Šerifović: Velino Selo podno Majevice krije mudrost Allahovog dž.š. stvaranja

Podno Majevice, tik naslonjeno uz rosnu Posavinu, nalazi se nimmet Božije prirode, naselje Velino Selo. Autoru ovih sahifa je poseban izazov pisati o rodnoj grudi, ali u isto vrijeme velika ljubav i emocije daju ugođaj lahkoće, jer zavičaj je nešto što Bošnjaci baštine u svome srcu.

Više puta istraživano i posjećivano od strane arheologa i uglednih prirodnjaka sa područja tuzlanske profesure, ovo malo mjesto krije pregršt ljepote od svog nastanka pa sve do danas. Spomenete li samo „Vrela“, „Gromonik“ i „Humku“, budite sigurni da ovi toponimi nose veliku riznicu prošlosti.

Ne postoje precizni podaci o tačnom nastanku i naseljavanju ovog mjesta, ali usmena kazivanja datiraju unazad nekoliko stotina godina.

U tim predavanjima se spominje kako je prvobitni naziv mjesta bio Lipov Do, po brojnim lipama koje karakterišu ovaj predio, a da se naziv mjesta mijenja kada mještani pronalaze vojnika posječene glave imena Velija i na mjestu gdje preseli na vječni ahiret mještani ga ukopaše, te od tih dana ovaj biser Allahove ljepote stvaranja nosi naziv Velino Selo.

Danas se u Velinu Selu nalazi spomen turbe drevnom vojniku osmanskog perioda, kao i pregršt nišana sa brojnim epitafima iz burne bosanske prošlosti. Na svakom koraku u ovoj mahali možemo vidjeti rukopis prošlosti sa svakojakim motivima i šarenilom. 

Reljef Velina Sela je brdskog tipa sa tek ponešto ravničarskih livada, ali sa veoma plodnom i pitomom zemljom.

To je razlog zašto na ovome predjelu uspijevaju raznovrsne kulture od žitarica, povrća i voća sa posebnom pažnjom na smokvu, koja uprkos nedostatku mediteranske klime ovdje uspijeva i rađa kao da se nalazi u lijepom Trebinju.

Zbog tih razloga i predispozicija koju Allah dž.š. podari na ovom kutku planete, Velinčani su vrijedan i marljiv narod. Zvukovi poljoprivrednih mašina i graja naroda od ranih sabaskih zraka sunca pa sve do predakšamsko vrijeme ne prestaju. Svako išće i traži sebi nafake od Gospodara. I noći ovdje imaju svoju posebnost i draž. 

Cijelim predjelima velinske mahale vlada rahatluk mir i ovdje se ne može desiti da strahujete za svoju sigurnost i imovinu. Velinski narod nije naviknut na anomalije i devijacije ljudske duše, stoga kada svratite u ovo mjesto osjećajte potpuni rahatluk ma gdje god da koračate. Poseban mir vlada u „Vrelima“, gdje sabaski sati imaju nevjerovatnu harmoniju isprepleteni sabah zorom i cvrkutom ptica i prirode sa obližnjih šuma. Ovdje možete steći doživljaj potpunog mira i predah od dunjaluka. Vjerovatno su i sama „vrela“  jedan od razloga zašto se davni Velinčani naseliše baš na ove predjele, jer su na svakom kutku ašićare izvori i vrela vode. Posebna odlika ove mahale jeste i vrelo, a danas i spomen česma šehidima „Hajdarovac“ koju zijarete mnogi putnici i komšije iz okolnih mjesta zbog kristalno čiste vode koja izvire sa strane Kible. Svakodnevno se može vidjeti prizor musafira koji zastaju da se okrepe vodom sa ovog plemenitog vrela.

U toku agresije na našu domovinu Velino Selo bilo je sigurna luka i utočište za veliki broj muhadžira iz okolnih mjesta i Brčkog, tako da je dugo vremena odnos muhadžira i Velinčana bio skoro pa jednak. Posebno ovi ljudi koji su tada boravili u mahalama i kućama Velina Sela su emotivno vezani za ovo mjesto i ovaj krajolik. Koliko je narod Velina Sela bio širokogrudan u tim danima potvrđuje i činjenica da su mnogi i svoje ljetine u dane agresije sijali na livadama Velinčana, a odlazak na front i odbrana zavičaja je nešto što se među stanovnicima podrazumijevalo čak u toj mjeri da su postojali slučajevi da su golobradi mladići dobrovoljno tražili da idu u odbranu, iako fizički još nisu stasali za to.

Jedan od posebno lijepih običaja u ovoj mahali jeste i darivanje najmlađih za vrijeme bajramskih blagdana.

Izlazak iz džamije poslije bajramskog namaza je uvijek rezervisan za špalir djece koja u lijepoj bošnjačkoj nošnji čekaju da budu darivana, a kući obično nose i po nekoliko kilograma svakojakih slatkiša.

Ljeto u Velinu Selu obično je rezervisano za priredbu koja privuče veliki broj posjetilaca, a riječ je o smotri folklora koju lokalno kulturno-umjetničko društvo organizuje i na taj način promoviše bosansku tradiciju i kulturu.

Splet igara, kola, bosanske narodne nošnje sevdalinki je nešto što izazove oduševljenje u svakom posjetiocu ma odakle se zatrefio toga dana u Velinu Selu.

Pored navedenog, bitno je istaći još jednu osobenost mladosti Velina Sela, a tiče se zajedničkog organizovanja u izgradnji kvalitetnijih uslova života u Velinu Selu, pa tako često omladina iz ove mahale se može vidjeti u akcijama uređenja vakufskih parcela, popravci i uređenju mjesnog doma, organizovanju sportskih turnira u fudbalu, odbojci itd.

I zaista ko navrati u čuveno Velino Selo ponese prelijepe uspomene na prirodu, dobroćudnost naroda i rahatluk koji nudi priroda stvaranja svevišnjeg Gospodara.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.

Fotogalerija

Autor: Rusmir Šerifović
Izvor: Otisak.ba

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

× eight = thirty two