Regija u 2018: Makedonija napravila najznačajnije iskorake, BiH sa Kosovom u najvećem zaostatku

    Za Makedoniju i Albaniju Evropska komisija preporučila otpočinjanje pregovora o punopravnom članstvu u EU, Srbija i Crna Gora otvorili nova poglavlja, dok BiH nije uspjela odgovoriti na dodatna pitanja kao preduslov za kandidacijski status u EU. Migrantska kriza i dalje opterećuje Zapadni Balkan, a teški uslovi migranata prijete da ona rezultira i humanitarnom katastrofom.

    Predsjednik Kosova Hashim Thaci u obilasku kasarne "Adem Jashari" (Foto: Arhiv AA)

    JUsvajanje nacrta ustavnih amandmana u Sobranju Makedonije, među kojima i onaj o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija najznačajniji je događaj na području Zapadnog Balkana u 2018. godini, ocjena je Anadolu Agency (AA).

    Usvojen je nacrt prvog ustavnog amandmana, koji se tiče izmjene riječi “Republika Makedonija” riječima “Republika Sjeverna Makedonija” i izmjene riječi “Makedonija” riječju “Sjeverna Makedonija”.

    Usvajanje amandmana u Sobranju Makedonije uspjelo je nakon što je premijer te zemlje Zoran Zaev osigurao dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu.

    A, samo nekoliko mjeseci prije toga postojala je mogućnost da Makedonija zapadne u ozbiljnu političku krizu, te prijevermene parlamentarne izbore, s obzirom na to da je izlaznost na referendum o promjeni naziva zemlje, održan krajem septembra, bila samo 36,11 posto, iako je ‘za’ glasalo 91,25 posto birača koji su izašli, dok je protiv bilo 5,82 posto.

    Dogovor o dugogodišnjem sporu sa Grčkom o imenu Makedonije od iznimne je važnosti za tu državu, s obzirom na to da je to kočilo daljnji napredak Makedonije na putu euroatlanskih integracija.

    – Napredovanje na evropskom putu –

    Dugoočekivani sporazum i ishod koji je rezultirao dogovorom o promjeni naziva imena Makedonije otvorio je toj državi put u punopravno članstvo NATO-a, te je najavljeno kako bi već 2019. godine mogla postati 30. članica Saveza.

    Istovremeno, najavljeno je i kako će Makedonija sa Evropskom unijom otvoriti pregovore o prvim poglavljima za punopravno članstvo u EU.

    I u Albaniju su tokom 2018. godine stigle pozitivne vijesti. Evropska komisija je preporučila da se i sa tom zemljom otpočnu pregovori o punopravnom članstvu u EU, pa je za očekivati kako će naredne godine uz Makedoniju i Albanija biti ta koja će otvoriti prva poglavlja u pregovorima sa EU.

    Kada je u pitanju evropski put, ova godina bila je pozitivna i za Crnu Goru i Srbiju jer su obje države otvorile nova poglavlja u pregovorima za punopravno članstvo u EU.

    Iako su predstavnici Bosne i Hercegovine posljednjeg dana februara predali odgovore na 3.242 pitanja, čija je verifikacija u Briselu nužna kako bi država dobila kandidacijski status za članstvo u EU, do pozitivnog ishoda nije došlo.

    Umjesto kandidacijskog statusa, sredinom godine u BiH iz Evropske komisije stiglo je više stotina dodatnih pitanja. Odgovore na njih bh. vlasti još uvijek nisu proslijedile u Brisel tako da je nejasno u kojoj fazi i kada će Bosna i Hercegovina i dobiti kandidacijski status za EU.

    S druge strane, ministari vanjskih poslova zemalja članica NATO-a odlučili su početkom decembra da Bosna i Hercegovina dobije poziv da dostavi svoj prvi Nacionalni godišnji program (ANP) čime bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP).

    Iako bi ovakva odluka trebala biti pozdravljena u cijeloj zemlji, ona je u entitetu RS dočekana s osporavanjem. Najavljeno je kako će zvaničnici iz RS-a insistirati da se zauzme novi stav u skladu sa novom Deklaracijom Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti tog entiteta.

    U skladu s tim teško je prognozirati kakvi će biti daljnji koraci po pitanju pristupa BiH NATO-u, koja bi nakon prijema Makedonije u članstvo, uz Srbiju ostala jedina na Balkanu koja nije članica tog Saveza.

    – Neriješena pitanja između Srbije i Kosova, BiH i Hrvatske –

    Zbog protivljenja Srbije i njenog lobiranja, Kosovo nije primljeno u članstvo Interpola, nakon što je prethodno na isti način osporeno i njegovo članstvo u UNESCO-u. Srbija je čak uspjela u svojim diplomatskim aktivnostima da određene države povuku i njegovo priznanje.

    Izostanak dogovora na kojem inisitira Evropska komisija između Beograda i Prištine i dodatno zatezanje političkih odnosa, rezultirali su time da Kosovo krajem godine uvede 100-postotne carine na robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, što će značajno uticati na trgovinske odnose u regionu, ali je i istovremeno kršenje odredbi CEFTA- sporazuma.

    Političke odnose dodatno je usložnila i odluka Skupštine Kosova kojom se Bezbjedonosne snage nakon dodatno usvojene zakonske legislative transformišu u Vojsku Kosova.

    Hrvatski sabor nakon dužih sporenja ratificirao je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju).

    Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama.

    Republika Hrvatska je 18 članica Evropske unije i 30 zemlja članica Vijeća Evrope koje su do sada ratificirale Istanbulsku konvenciju.

    Hrvatska je donijela odluku o gradnji mosta Pelješac kao namjeru spajanja Dubrovnika i dubrovačkog primorja sa ostatkom Hrvatske preko poluotoka Pelješac.

    Naime, predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su ugovor za izgradnju mosta kopno – Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a).

    Odluka Hrvatske naišla je na osporavanje u Bosni i Hercegovini odakle su vlasti zatražile da dok se ne riješi pitanje granica između dvije države na moru, odnosno potpisivanja međudržavnog sporazuma o granicama, obustave daljnje aktivnosti na izgradnji mosta kopno – Pelješac.

    Ministrica prometa i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Zorana Mihajlović potpisala je u Beogradu s ministrom transporta Turske Mehmetom Turhanom ugovor za projektiranje i izgradnju dionica autoceste Beograd – Sarajevo.

    Autocesta će se graditi u dvije trase, koje se na području Srbije odnose na dionicu Sremska Rača – Kuzmin, u dužini od 17 kilometara, i Požega – Užice – Kotroman, dužine oko 60 kilometara.

    Vrijednost izgradnje obje dionice je oko 1,05 milijardi eura. Naredne godine očekuje se potpisivanje finansijskog ugovora, a početak radova 2020. godine.

    – Hiljade migranata preko Balkana želi u EU –

    Balkan je i ove godine bio opterećen migrantskom krizom. Najviše je bila izložena Bosna i Hercegovina u koju je u toku ove godine ušlo više od 20.000 migranata.

    Istovremeno, zbog politike EU da ne prima migrante, te pojačanog nadzora na granicama između BiH i Hrvatske, brojni migranti su bili meta policijske represije, posebno hrvatske policije na šta su upozoravale i brojne međunarodne organizacije.

    Na pojačan priliv migranata uticala je svakako i odluka Srbije da ukine vize za državljane Irana, koju je opozvala krajem godine i sama se suočivši sa velikim prilivom osoba iz Irana koje su dalje nastavljale put ka Bosni i Hercegovini i EU.

    Tunižani, Afganistanci, Pakistanci, državljani Bangladeša, Maroka i drugih država najčešće su u BiH ulazili preko Srbije koja je i dalje centralno mjesto na Zapadnom Balkanu odakle migranti kreću ka zapadnim članicama EU, dok je migracija, ali u znatno manjoj mjeri, bilo i preko Crne Gore i Albanije.

    Teški uslovi u kojima se nalaze migranti prijete čak i humanitarnom katastrofom. Naime, veliki broj njih i dalje pješači po zimi sa veoma oskudnom odjećom i obućom.

    U Bosni i Hercegovini su održani opći izbori, nakon kojih, iako je prošlo više od dva mjeseca, osim Predsjedništva BiH, te imenovanja nove Vlade RS-a, još uvijek nisu uspostavljeni svi novi organi vlasti.

    Razlog tome je izostanak političkih dogovora oko toga ko će činiti parlamentarnu većinu koja bi odgovarala simetriji na razini BiH, sa onom u Federaciji BiH.

    Dodatno opterećenje je izostanak dogovora o provedbi odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Izbornog zakona BiH o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH, zbog čega je odluku o tome kroz izmjenu uputstva o formiranju Doma naroda donijela Centralna izborna komisija BiH.

    Kada su u pitanju protesti, bilo ih je u Albaniji i to zbog cijena školarina, te u Srbiji, gdje je proteste protiv aktuelne vlasti organizirala opozicija.

    Posljednje dane 2018. godine u Bosni i Hercegovini obilježili su protesti grupe “Pravda za Davida” koji su počeli u Banjaluci nakon hapšenja Davora Dragičevića, oca u martu ove godine ubijenog 21-godišnjaka Davida Dragičevića. Podršku protestima u Banjaluci iskazali su građani i drugih bh. gradova.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    40 ÷ five =