Prva dječija javna kuhinja u BiH: Humani projekat kao ogledalo žalosne realnosti

    Tačan broj djece u stanju socijalne potrebe u BiH trenutno ne postoji, ali podaci sa terena govore da ih je iz dana u dan sve više.

    [Klix.ba]

    Dok se ogromne svote novca iz državnog budžeta uplaćuju za naknade političara, u Bosni i Hercegovini je sve više gladnih, posebno djece, a dobili smo i kategoriju “novi siromasi”. Ovaj problem izražen je i u Lukavcu gdje je otvorena dječija javna kuhinja, prva u našoj zemlji. Za istim projektom, nažalost postoji potreba i u Sarajevu, Banjoj Luci te Mostaru.

    Tačan broj djece u stanju socijalne potrebe u BiH trenutno ne postoji, ali podaci sa terena govore da ih je iz dana u dan sve više.

    Većina ih svakodnevno u školu odlazi gladna, a društveno dno na kojem se, nažalost, naša zemlja nalazi, svakodnevno potkrepljuje slika u kojoj djeca, ali i stariji ruke ubacuju u kontejner da bi se koliko-toliko ostacima hrane koju je neko bacio, prehranili.

    Otvorena prva dječija javna kuhinja

    Životni standard bh. građana najniži je u regionu, a veliki broj porodica u stanju socijalne potrebe nalazi se i na području Lukavca gdje je u petak otvorena prva dječija javna kuhinja.

    Ovaj projekt pokrenulo je Udruženje altruista “Ruke prijateljstva” koje je uz pomoć dobrih ljudi i volontera uspjelo započeti ovu humanu priču u kojoj 100 djece dnevno ima priliku dobiti jedan obrok.

    “Pokrenuli smo projekt kako bismo pomogli djeci u stanju socijalne potrebe kojih na području Lukavca ima zaista mnogo. Obroke trenutno dijelimo pet dana u sedmici, a u planu je da rad proširimo i na dane vikenda. S obzirom da je djecu sramota reći da se hrane u dječijoj javnoj kuhinji, po obroke mogu doći i njihovi roditelji”, kaže za Klix.ba potpredsjednica Udruženja “Ruke prijateljstva” Selma Zukić.

    Pomoć od lokalnih vlasti ovo udruženje nije dobilo za realizaciju projekta. U dječijoj javnoj kuhinji trenutno postoje dva kuhara koji na volonterskoj osnovi pripremaju obroke, a ostali članovi udruženja svakodnevno se nalaze na terenu te od građana prikupljaju namirnice.

    “Potrudili smo se da prikupimo što više hrane za zimski period, kako bi kuhinja mogla funkcionisati. Naši volonteri na terenu uz potrebnu dokumentaciju i naše kartice prikupljaju namirnice. Najviše insistiramo na tome da nam se ne daje novac, nego da nam građani pomognu u namirnicama”, dodaje Zukić.

    Iako je ovaj projekt za pohvalu u humanom dijelu, Zukić kaže da je sramotno da je jedna ovakva priča morala zaživjeti u BiH.

    “To nikoga izgleda u ovoj državi ne interesuje. Samo je bitno ko će više novca uzeti, a za djecu niko ne mari”, naglašava ona.

    Potreba za dječijom javnom kuhinjom, prema Zukićevim riječima trenutno postoji i u Sarajevu, Banjoj Luci te Mostaru gdje se uskoro očekuje otvaranje punktova.

    “Za ovim postoji velika potreba. Znaju i političari, ali to oni guraju pod tepih. Dovoljno je svaki dan da prođete pored kontejnera i da vidite od djece pa sve do starijih koji vade hranu i jedu”, nastavlja Zukić.

    Na uslugu jednog toplog obroka koju Udruženje Zemlja djece realizuje s Narodnom kuhinjom Imaret svakodnevno čeka i nešto više od 20 mališana iz Tuzle.

    “Na godišnjoj bazi oko 300 djece prođe kroz naš centar, koristeći ovu ili neke druge usluge koje nudimo. Ovo je poražavajuće, jer našoj djeci koja dolaze u centar nekada je to i prvi obrok u toku dana koji imaju. On se služi u 12 sati, što znači da oni uglavnom dolaze bez doručka, a ukoliko dođu ranije, uz napore našeg udruženja, bez pomoći Imareta, obezbijedimo im užinu pred polazak u školu”, kaže za Klix.ba Elma Devedžić iz Udruženja Zemlja djece.

    Sve veći broj “novih siromaha”

    Zbog izuzetno narušenog ekonomskog sistema BiH je dobila i novu kategoriju pod nazivom “novi siromasi”.

    “Nažalost, sve je veći broj ‘novih siromaha’, a u ovu kategoriju spadaju porodice koje su do jučer imale riješenu egzistenciju, ali su usljed velikog broja otkaza, rada u firmama gdje se ne isplaćuju plaće, ili je pokrenut stečaj, danas ostale bez posla. One su na samom rubu egzistencije i sve je veći broj djece koja iz takvih porodica dolazi u naš centar. Ni po čemu ne možete prepoznati da pripadaju kategoriji siromaha, međutim ta djeca su gladna i sa neispunjenim krucijalnim potrebama za normalan rast i razvoj”, ističe Devedžić.

    Siromaštvo, odnosno glad kod djece vrlo često ostavlja posljedice po zdravlje u odrasloj dobi.

    “Samim tim što nam je društvo siromašno odgajamo ‘bolesnu’ naciju koja u odrasloj dobi ne može pružiti svoj maksimum. Također, dolazi i do problema u ponašanju, jer djeca koja odrastaju u siromaštvu suočavaju se s manjkom samopouzdanja, vjeruju da su drugačiji od ostalih te njihovo mišljenje o sopstvenim kapacitetima nije realno. Misle da ne mogu izaći iz tog kruga i nažalost djeca koja odrastaju u siromaštvu i u odrasloj dobi žive isto tako, jer je to model ponašanja koji im ne daje mogućnost za razvoj. Vrlo često se suočavaju s lošim školskim uspjehom, ne završavaju osnovnu i srednju školu, a samim tim ni fakultete te sutra nemaju alat s kojim bi se izborili prilikom nastanka problema”, pojašnjava Devedžić.

    Vlast nema dovoljno sluha

    Ona ističe i da vlast nema dovoljno sluha za najranjiviju kategoriju bh. društva.

    “Oni itekako imaju svoje potrebe i prava, a veoma teško se njihov glas čuje kod odlučivanja. Također, mi kao odrasli moramo prepoznati šta je neophodno i važno za zdrav rast i razvoj naše djece. Svi napori koje vlasti ulažu su nedovoljni, jer da je suprotno ne bismo se susretali s ovolikim brojem gladne djece, kojoj su prekršena osnovna prava, koja borave i rade na ulici, izložena su različitim oblicima prosjačenja, isključena su iz obrazovnog sistema i koja trpe nasilje. Sve su ovo nemili događaji na koje vlast mora reagovati sistemski i zaštiti najmlađe”, upozorava Devedžić.

    Vijest o otvaranju dječije javne kuhinje našu sagovornicu s jedne strane je obradovala zbog činjenice da će se mališanima na neki način pomoći, dok je s druge dočekala s dozom razočarenja zbog činjenice u kakvo stanje smo se kao društvo doveli.

    “Nekako je to problem svih nas i drago mi je da i vi radite ovu priču. Potrebno je da se počne više pričati o stvarima u kojima su djeca, nažalost krajnje žrtve ovog (ne)sistema i našeg nerada ili zatvaranja očiju na stvarnu situaciju”, zaključuje Devedžić.

    Prema podacima Ujedinjenih nacija i Svjetske banke, u svijetu od posljedica siromaštva godišnje umre 29.000 djece starosti do pet godina.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    88 ÷ eleven =