Promocija knjige “Sarajevo” Milana Holuba (KNJIGOLJUBAC, Brčko) biće održana u subotu 30. juna (15 sati) u Face kafeu /Vilsonovo šetalište br. 8/, najavljeno je iz Agencije za izdavanje i prodaju knjiga Knjigoljubac.
O knjizi će govoriti Ernad Osmić, Jasmin Agić, Zlatko Šoše, Almir Zalihić i autor Milan Holub.
Milan Holub (1961) je rođen u Čehoslovaškoj. Živio je i radio u Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama, a u posljednjih par godina radi kao skaut za talente za klub engleske Premijer lige. Objavio je, zajedno sa Janom Šibikom knjigu Osamdesetosma (2015).
“Sarajevo je knjiga o gradu; isto tako, to je knjiga o prijateljstvu i povjerenju. Takođe, ovo je porodična storija, isto toliko koliko je priča o samom autoru. Ova je knjiga u neku ruku i socijalna drama, ali i pripovijest o griži savjesti. Uz sve to, ovo je jedna iskrena ispovjest, otmjena i zrela, bez cmizdravih, patetičnih pasaža, jednostavno rečeno, proza u kojoj se uživa”, zapisao je književnik Almir Zalihić.
“Milan Holub u svom kratkom romanu Sarajevo uspijeva koncizno secirati ono što bi se moglo opisati kao postratna šizofrenija bh. naroda i narodnosti. Iz perspektive glavnog lika koji svojim putovanjem kroz BiH direktno doživljava (i pokušava sebi objasniti) stanje identiteta u kojem su se našli građani ove zemlje nakon rata. Njegov susret sa visokom i niskom kulturom mu služi kao orijentir pomoću kojeg pokušava prodrijeti u suštinu o tome kakvi smo to ljudi i odakle to dolazi, kako navodi u jednom dijelu romana”, zapisuje književnik Ernad Osmić.
“Pisati o Sarajevu a ne upasti u zamku ponavljanja mitoloških stereotipa ili ispisivanju biografije grada veliki je izazov, a odoljeti porivu da se priča o gradu nenamjerno romantizira predstavlja dodatnu prepreku u ispisivanju pripovijesti koja pledira biti kreativno osmišljena i originalna. Vjerovatno suočen sa svim tim predrasudama Milan Holub upustio se u neobičnu spisateljsku avanturu, jer je priču o Sarajevu realizirao manirom savremenih američkih prozaista namjerno prekoračujući granicu stvarnog i fiktivnog. S takvom narativnom strategijom pošlo mu je za rukom da entropiju stvarnog svede na najmanju moguću razinu pa se jedna čisto izmišljena priča u čitalačkoj percepciji može izgledati kao autentičan i živopisan putopis”, bilježi književnik Jasmin Agić.
