Prethodne tri godine bile su najtoplije u historiji mjerenja s toplinskim valovima u Australiji, arktičkom toplotom i nedostatkom vode u Cape Townu, a vremenski ekstremi nastavit će se i u 2018, objavio je UN, prenosi Otisak.ba.
Atlantski uragani i monsunske kiše u Indiji doveli su do toga da je 2017. bila najskuplja godina u historiji kada se radi o štetama od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, navodi se u godišnjem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o globalnoj klimi.
“Godina 2018. počela je tamo gdje je 2017. stala – s ekstremnim vremenskim uvjetima koji uzimaju ljudske živote i uništavaju imovinu”, napisao je u izvještaju glavni sekretar WMO-a Petteri Taalas.
Toplinski valovi u Australiji i Argentini
Studija je potvrdila ranije zaključke da je 2016. bila najtoplija u historiji mjerenja koja sežu do 19. vijeka a 2017. i 2015. su na drugom mjestu.
To potvrđuje trend zagrijavanja za koji Svjetska meteorološka organizacija krivi emisije stakleničkih gasova.
Što se tiče 2018, dosad se pokazalo da “Australija i Argentina pate od ekstremnih toplotnih valova, suša se nastavlja u Keniji i Somaliji, a Cape Town se bori s nedostatkom vode”, kaže se u izvještaju.
Taalas je kazao da su neobično visoke temerature na Arktiku 2018. u suprotnosti sa žestokim zimskim olujama u Evropi i sjevernoj Americi.
Godine 2015. gotovo 200 država obvezalo se prebaciti privredu s fosilnih goriva, u okviru Pariškog klimatskog sporazuma.
Američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje da su emisije stakleničkih gasova glavni uzrok zagrijavanja planeta i općenito sumnja u teoriju globalnog zatopljenja, najavio je povlačenje iz tog sporazuma te u Americi promovira upotrebu gasa, nafte i ugljena.