Predizborno trgovanje ljevice s tajkunom: Zašto su se za ruke uhvatili Radončić, Nikšić i Komšić

Tako bi Radončić navodno trebao biti zajednički kandidat SBB-a, DF-a i SDP-a za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nerminu Nikšiću je ponovo namijenjena fotelja federalnog premijera, a Željku Komšiću ministra vanjskih poslova BiH.

Nikšić, Radončić, Komšić [Faktor.ba]

Ražanj je spreman, a zec je još u šumi. Tako bi se otprilike mogla opisati navodna koalicija SBB-a sa ljevičarskim strankama u BiH, gdje su u nekavim vizijama, po svemu sudeći Fahrudina Radončića, čak nepunu godinu prije izbora raspoređene i funkcije u izvršnoj vlasti.

Tako bi Radončić navodno trebao biti zajednički kandidat SBB-a, DF-a i SDP-a za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nerminu Nikšiću je ponovo namijenjena fotelja federalnog premijera, a Željku Komšiću ministra vanjskih poslova BiH.

– Odlično obaviješteni izvori našeg lista otkrivaju da su Fahrudin Radončić, Nermin Nikšić i Željko Komšić, osim pregovora o zajedničkom izbornom nastupu, prethodnih dana okvirno dogovorili i raspodjelu najznačajnijih pojedinačnih funkcija poslije izbora 2018. godine – tvrdnja je to objavljena u izdanju srbijanskog lista Blic, odnosno Euro Blica, izdanja za tržište BiH.

Slične priče provlačile su se proteklih nekoliko mjeseci i u bh. medijima. Između ostalog, i u Dnevnom listu prošlog mjeseca, ali i ranije. Tada je iznesana tvrdnja kako je šef SBB-a poslao konkretnu ponudu Nikšiću i Komšiću da ga podrže kao zajedničkog kandidata za Predjedništvo, a da će SBB njih za već spomenute pozicije. Nikšić je, navodno, tada bio spreman razmotriti takvu mogućnost, dok je Komšić “pravio problem tvrdoglavo zagovarajući” da ljevica treba imati svog kandidata za Predsjednišvo.

Iako je ovih dana gostujući na televizijama Radončić kazao da sa DF-om i SDP-om ovakvih pregovora u smislu raspodjele pozicija nije bilo, koaliranje sa ove dvije stranke ne isključuje, odnosno priželjkuje.

Ispitivanje pulsa glasača godinu prije izbora je sasvim očekivano. Ovakva kombinacija najviše odgovara upravo šefu SBB-a, pa nije isključeno da ju on i potencira preko medija, ovog puta srbijanskih, koji su plasirali dvije ključne teze – da se pravi “savez protiv SDA” i da taj savez prave “bošnjačke političke partije”. Praviti savez ili drugim riječima praviti predizbornu koaliciju je sasvim legitimno, pa i “bošnjačku koaliciju” ukoliko se, naravno, SDP i DF vide kao isključivo bošnjačke stranke.

U prilog tome da se Radončić na sve načine pokušava dodvoriti glasačima ljevice i nametnuti kao njihov izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva govori i nedavna najava inicijative da se u Skupštini Kantona Sarajevo ponovo ramatra pitanje imenovanja jedne sarajevske škole po Mustafi Busuladžiću. Predsjedavajuća Skupštine Ana Babić je za RTRS kazala kako su zastupnici njene stranke, SBB-a, “greškom glasali za tu odluku” i najavila da će se ovo pitanje na jednoj od narednih sjednica ponovo naći na dnevnom redu. Kako je moguće da su “greškom” glasali za imenovanje škole u Dobroševićima po Busuladžiću, iz SBB-a nema objašnjenja, ali je zato potpuno jasno zašto SBB sada pokušava ispraviti, kako kaže Babić, grešku. Osim što su od posljednjih izbora naučili dvije nove riječi – tašlihan i hastahana – ljevica je sve vrijeme istrajavala i na tome da se ime ove škole mijenja.

Dakle, u pregovorima o koaliciji godinu prije izbora nema ništa sporno, ali dijeliti fotelje na neviđeno je preoptimistično. Kao neizbježna prepreka ostvarenju takvih želja su HDZ i Dragan Čović, čija pozicija u hrvatskom glasačkom tijelu se ne dovodi u pitanje. Komšićeva zamisao da će ih istisnuti iz kombinacija za sastav vlasti 2018. i da zbog toga u koaliciju “treba zvati i HDZ 1990 i gospodina Skopljakovića” je, za sada, samo zamisao.

Uz sve to glasačima, građanima BiH, prevenstveno kako se ovdje cilja, Bošnjacima, potrebno je ponuditi i nekakve izborne programe, a ne samo vlastite želje i očekivanja. Ukoliko se Nikšić i Komšić upuste u avanturu davanja podrške Radončiću kao zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo, osim što mogu očekivati potpuno rasulo u vlastitim redovima, morat će debelo obrazložiti svom članstvu i javnosti kako se to jedan od najvećih poslijeratnih tajkuna uklapa u socijaldemokratske, građanske, ljevičarske ideje i principe.

Sasvim je jasno kako je jedina izbora platforma ovakve koalicije, ukoliko do nje dođe, srušiti SDA. Ili kako je Komšić rekao u svom posljednjem TV istupu: “Uopće nije bitno ko će biti na kojoj poziciji, bitno je da ne budu ovi”. U prijevodu, neće biti “ovi”, u foteljama ćemo biti “mi”. Komšiću možda nije bitno ko je na kojoj poziciji, ali njegovom potencijalnom koalicionom partneru Radončiću jeste. Ne treba zaboraviti da su i “ovi”, preciznije SDA koju sada smatra “crnim vragom”, za šefa SBB-a bili sasvim prihvatljivi još prošle godine kada se potajno nadao i lobirao da upravo on bude zajednički kandidat SDA i SBB-a za bošnjačkog člana Predsjedništva. Ukratko, sve se vrti oko Radončićeve želje da bude prvi u Bošnjaka, a koju mu već u dva navrata birači nisu ispunili.

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

− six = 1