Porez i besparica uništavaju bh. izdavaštvo

Bosanskohercegovački izdavači traže posebnu, nižu stopu poreza na dodanu vrijednost za knjige i borbu protiv distributivne piraterije.

Izdavači u Bosni i Hercegovini se bore s nelojalnom konkurencijom [Al Jazeera]

Djelujući godinama u nepovoljnom poslovnom okruženju, bosanskohercegovački izdavači uspijevaju svake godine objaviti određeni broj novih naslova, održavajući tako izdavačku djelatnost na životu. Uz mnogo truda i muke, kažu, jer način na koji je država Bosna i Hercegovina uređena i način na koji vlastrodršci shvataju tu industrijsko-intelektualnu djelatnost mnogo više otežava nego što pomaže razvoju izdavačke industrije.

Kada govore o uslovima poslovanja i podršci koju imaju od državnih struktura, bh. izdavači kao primjer navode susjedne zemlje, u kojima je cijela oblast mnogo bolje uređena i ima mnogo veću državnu podršku. Kao pozitivan primjer navode posljednji zagrebački sajam knjiga Interliber, gdje je izlagačima ponuđena cijena najma od jedne kune (13 eurocenti) po kvadratnom metru samo s ciljem da bi prodajni rezultat hrvatskih izdavača u konačnici bio što veći.

Problemi s kojima se izdavači u Bosni i Hercegovini susreću su ogromni i veliki je posao samo ih pobrojati, ali oni najkrucijalniji su visoki fiskalni nameti na promet knjigama i nedostatna finansijska podrška izdavanju novih naslova, kaže direktor izdavačke kuće University Press Dragan Marković, potcrtavajući kako su ti problemi još izraženiji u izdavačkim kućama koje su orijentirane na izdavanje akademskih i stručnih knjiga. On kaže da je porez na dodanu vrijednost kao sistem naplate poreza dobra stvar, jer se na taj način vrši regulacija tržišta, ali je nezadovoljan jedinstvenom i relativno visokom stopom nameta.

‘Uništi nas visok PDV’

“Pitanje stope PDV-a je najvažnije pitanje. Bh. izdavači nisu protiv PDV-a, nego su protiv jedinstvene stope od 17 posto koja se plaća bilo da je riječ o draguljima, ljekovima, kruhu, vikendicama i knjigama. Mi se zalažemo da se uvede, kao u susjedstvu, posebna stopa PDV-a kada su u pitanju knjige i kada su u pitanju novine i neke druge vrste artikala koje su neophodne za šire stanovništvo. Stopa PDV-a je u susjedstvu od pet do osam posto, i to je korektna i podnošljiva stopa, koja će omogućiti bolje punjenje budžeta, jer ćemo više proizvoditi, a i uredit će tržište.”

Uspješno izdavaštvo u gotovo svim zemljama Evrope bazira se na sistematskoj podršci izdavanju knjiga, što podrazumijeva postojanje moćnih subvencionih i otkupnih fondova, dodaje Marković, konstatirajući kako je u Bosni i Hercegovini pomoć izdavačima svedena na “pristojan” minimum.

“Pitanje otkupa je, isto tako, važno pitanje. Svote koje izdvajaju razna ministarstva i fondacije su skromne i one ne mogu na adekvatan način poticati, niti podržavati izdavaštvo u Bosni i Hercegovini. Prema tome, treba povećati sve te iznose bez obzira koje ministarstvo to radilo, ministarstvo obrazovanja ili fondacije za izdavačku i biliotečku djelatnost. Poređenja radi, prošle godine je ukupan iznos koje su fondacije i federalno ministarstvo izdvojili za otkup i podršku knjige i za podršku proizvodnje knjiga bio oko pola miliona konvertabilnih maraka [oko 250.000 eura]. U susjednoj Hrvatskoj taj iznos je mnogo veći, a samo Ministarstvo kulture izdvojilo je 12,3 miliona kuna, što iznosi 3,3 KM [1,7 miliona eura]. To je samo Ministarstvo kulture, a s istim iznosom raspolaže i Ministarstvo znanosti”, rekao je Marković.

O lošem stanju izdavaštva i groznom statusu knjige u Bosni i Hercegovini najbolje govore statistički podaci, kaže vlasnik izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva Damir Uzunović. S rezigniranošću otkriva da jedna izdavačka kuća srednje veličine iz Srbije godišnje objavi više naslova nego svi bh. izdavači zajedno, i to je najslikovitiji primjer koji govori u kakvom se stanju nalazi izdavaštvo u Bosni i Hercegovini.

Šatori puni ‘stranih’ knjiga

“Osnovna konstatacije je da knjizi, ili knjigama, u Bosni i Hercegovini nije dobro, a nije im dobro što ih ima malo i što izdavači ne mogu objaviti više od 300 naslove godišnje. Poznato je da je samo jedna izdavačka kuća iz Srbije, srednje veličine, prošle godine objavila više od 360 naslova. Dakle, više nego svi izdavači u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nije joj dobro ni zbog toga što od količine od 300 naslova 80 posto te produkcije otpada na desetak agilnih, preživjelih izdavača.”

“Nije dobro ni zato što u Bosni i Hercegovini postoji najveća stopa PDV-a u regiji na knjigu, od 17 posto. Nije dobro ni što se sredstva koja se prikupe prodajom knjiga, a koja odu u porez, ne vraćaju ni u nekom minimalnom procentu kroz određene fondove, pri čemu svota koju fond može doznačiti izdavaču i autoru ne može pokriti ni 10 posto troškova”, govori Uzunović.

Najveći neprijatelj bh. izdavaštva je nelegalna konkurencija i široko rasprostranjena distributivna piraterija, koja narušava same temelje izdavačke djelatnosti, detektira problem Uzunović, upirući prst krivnje na nelegalne prodavače knjiga koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze iz Srbije i Crne Gore.

“Najgore je je to što se većina prodaje knjiga u Bosni i Hercegovini, pa je 80-tak posto prodatih knjiga nelegalno zatečene prodaje, naslovi koji se prodaju na beskrajnim uličnim pijacama diljem Bosne i Hercegovine. Jer, cijela zemlja je od maja do oktobra prekrivena šatorima u kojima se prodaju uglavnom nelegalno zatečene knjige, koje nemaju deklaraciju, carinu, nemaju označen PDV , nemaju označenu cijenu, ljudi koji prodaju knjige nemaju registriranu djelatnost, nemaju boravišnu dozvolu, jer se radi uglavnom o knjigama koje dolaze iz Srbije i Crne Gore.”

Najmanje bh. knjiga u bibliotekama

Veliki je problem, nastavlja objašnjavati Uzunović, i što biblioteke u Bosni i Hercegovini pri otkupu knjiga ne favoriziraju bh. izdanja, pa je u mnogim bibliotečkim fondovima u zemlji samo deset posto knjiga bh. izdavača.

“Bh. biblioteke moraju početi kupovati izdanja bh. izdavača, a ne izdanja koja nisu štampana u Bosni i Hercegovini. U redu je, potreba za knjigama treba biti zadovoljena knjigama izdavača iz cijele regije, jer govorimo istim jezikom, ali ne može zastupljenost izdanja bh. izdavača u našim bibliotekama biti manja nego onih koje su kupljene u zemljama regije. Manje od 10 posto knjiga u bibliotekama je od izdavača iz Bosne i Hercegovine.”

Konačno, Uzunović kaže da bi državni organi trebali hitno poduzeti niz mjera kako bi se stalo ukraj nelegalnoj prodaji knjiga po ulicama i kako bi se ojačali fondovi koji distribuiraju novac izdavačkim kućama

“Tamo gdje se knjige prodaju, moraju se prodavati s računima fiskalnih kasa, da bi se promet mogao legalizirati i da svi imaju iste poslovne uvjete i da svi koji se bave knjigom od nje plaćaju poreze. To se sve treba objediniti i onda ta veća objedinjena sredstva usmjeriti u fondove, zatim formirati neke nove fondove, na svim nivoima, i povećati postojeće fondove i davati novac, po normalnim kriterijima, onima koji su u stanju da napišu, urede i objave knjigu na jeziku koji je zvaničan u zemlji.”

Izdavaštvo kao temelj razvoja

Oba sagovornika Al Jazeere saglasna su da država mora na ozbiljniji način shvatiti izdavačku djelatnost, jer je ona temelj intelektualnnog i naučnog razvoja države i društva. Pored toga, izdavaštvo je i industrijska grana i koliko god u Bosni i Hercegovini bila mala, iz objektivnih razloga, ona može biti snažan ekonomski i socijalni katalizator razvoja, kaže Marković.

“U Bosni i Hercegovini profesionalnih izdavača ima 15 ili 16, dakle izdavačkih kuća koje se bave, žive i rade od proizvodnje i plasmana knjiga. Mi smo objektivno, po statističkim brojevima, mala populacija, ali da bi nastala knjiga, mi izdavači angažiramo dosta drugih snaga. Od autora, lektora, korektora, urednika, grafičkih dizajnera, prodavača, štampara, prodavača papira… što znači da od ovog segmenta živi solidan broj ljudi. Kada saberete sve koje sam nabrojao, a koji učestvuju u proizvodnji knjiga, to je kvalitetna socijalna struktura stanovništva u Bosni i Hercegovini, koja se, nažalost, smanjuje svakim danom.”

Jedan od načina da se “popravi” status knjige jeste organiziranije esnafsko djelovanje, kažu Marković i Uzunović, a prvi korak na putu skupnog jačanja mjesta bh. izdavača na tržištu već je napravljen formiranjem Zajednice izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine.

Autor: Jasmin Agić

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

70 ÷ seven =