Oružje zagubljeno u ‘šumi propisa’ u BiH

Bivša Jugoslavija je proizvodila puno oružja, a u ratovima na Balkanu je ono dospjelo u ruke građana...

U regiji u kojoj ratova i njegovih posljedica nije nedostajalo, ljubav za oružjem se također povezuje sa tradicijom [Arhiva]

U regiji Zapadnog Balkana je, kao i u ostatku svijetu, puno oružja. Kako god ga razvrstavali. Na vojno i civilno, po kalibru, legalno ili ilegalno, trofejno i kolekcionarsko, lovačko… Naša regija bi mogla biti izuzetak samo po tome što se na relativno teritorijalno malom i ne baš pretjerano stanovništvom napućenom prostoru, prepliće mnogo zakonskih regulativa.

Sjedinjene Države su zapravo neprikosnoveni lideri u svijetu po posjedovanju i korištenju oružja od strane civilnog stanovništva. Izrael ne ulazi u bilo kakvu usporedbu, jer tamo civili koriste vladino oružje. U Evropi su to skandinavske zemlje, pa Njemačka, Austrija i Španija. I zanimljivo Švajcarci kao nacija koja vijekovima nije ratovala, ali ima tradiciju vezanu za oružje. U toj zemlji je duplo više oružja u privatnom posjedu nego u Francuskoj i Italiji, a civilima je dozvoljeno posjedovati i poluatomatsku pušku.

U regiji u kojoj ratova i njegovih posljedica nije nedostajalo, ljubav za oružjem se također povezuje sa tradicijom. Zakoni su, doduše, znatno rigorozniji nego u pomenutim zemljama, pa imaju veći broj ograničenja. Od starosne i psiho-fizičke, do trajanja oružnog lista za osobe koje imaju sve ispunjene preduslove za posjedovanje vatrenog oružja. Međutim, i ovdje se ide u pravcu liberalizacije, pa se limiti za posjedovanje i korištenje gube prilikom svake nove izmjene zakona. Interes javnosti se javlja nakon svake medijski eksploatisane katastrofe sa ljudskim posljedicama u neratnim zonama, kao što je to bio nedavni slučaj u Las Vegasu. U regiji je manje masovnih ubistava, ali krivičnih djela sa upotrebom oružja ne manjka.

„Vjerujem da će i statistika to potvrditi, ali smatram da je najveći problem kod legalnog naoružanja koje se iz nekih određenih razloga (isteka dozvole, promjena prebivališta i slično) nađe kao oružje koje se nelegalno koristi u obračunima ili u upotrebi uz jedan procenat nelegalnog lakog naoružanja, ali i automatskog naoružanja koje je samo po sebi nelegalno za držanje, nošenje  i upotrebu. Želim reći da je oružje koje se koristi u obračunima zapravo legalno oružje koje se nekako “zagubilo” u prostoru i sada služi za zloupotrebu i izvršavanje krivičnih djela“, smatra Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije iz Sarajeva.

‘Šuma propisa’

Bivša Jugoslavija je proizvodila puno oružja, a u ratovima na Balkanu je ono dospjelo u ruke građana. Iako se godinama provode akcije prikupljanja zaostalog i nelegalnog oružja, što daje određene rezultate, iznova cvjeta vojna industija i uvoz novog i modernog oružja, koje ne završava uvijek u legalnim tokovima. Ahić ovom prilikom apostrofira stanje u Bosni i Hercegovini: „Neusklađenost propisa u BiH doseže granicu nefunkcionalnosti. Iako policijske strukture imaju dobro razrađene procedure potrage takvog naoružanja, to je u praksi gotovo nemoguće implementirati, jer “šuma propisa“ samo dodatno komplicira potragu. Navest ću jedan primjer, ako imate pištolj koji ste registrovali u Kantonu Sarajevo, možete ga držati i nositi samo u tom  kantonu i ako pređete zamišljenu liniju sa drugim kantonom, pa budete kontrolisani, biti ćete prekršajno kažnjeni. A ako pređete u entitet Republika Srpska, pištolj će vam biti oduzet,  te ćete biti krivično odgovorni“.

Na teritoriji Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore egzistira 15 zakona o oružju (i municiji). Od toga 12 na teritoriji BiH. „Na nivou BiH ne postoji jedinstven sistem registracije i baza podataka oružja, s obzirom na to da je ova oblast uređena na nivou entiteta, kantona i Brčko distrikta. Registracija i baze podataka za oružje vode se u kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske i Policiji Brčko distrikta BiH, u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima“, poručuju iz Ministarstva sigurnosti BiH.

U enititetu Republika Srpska se na posjedovanje ličnog oružja plaća porez na nošenje i držanje svih vrsta oružja. Iz tamošnjeg MUP-a su nam kazali kako to „iziskuje značajna sredstva, te zbog toga nije prisutan trend registrovanja više komada oružja, iako ograničenja u broju komada naoružanja za jedno lice nema. Zakon o oružju i municiji RS-a poznaje kategoriju kolekcionarske dozvole, koja se može izdati pod određenim uslovima fizičkom licu koje posjeduje najmanje deset komada različitog registrovanog oružja, a koje se može izdati u svrhu učešća na izložbama oružja, međunarodnim skupovima i slično“.

U Federaciji BiH postoji 10 zakona u isto toliko kantona i samo u jednom – Hercegovačko-neretvanskom je ograničen broj registrovanog oružja na pet pištolja i sedam komada lovačkog oružja. „U prethodnom periodu osam institucija uskladilo je zakone o oružju sa međunarodnim standardima u pitanjima koja se odnose na definicije oružja, kategorizaciju oružja, izgled isprava o oružju i kaznene odredbe. Zakoni o oružju usklađeni su u Kantonu 10, Tuzlanskom kantonu, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom,  Zapadnohercegovačkom kantonu, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Ostali kantoni (Posavski kanton, Kanton Sarajevo,  Bosansko-podrinjski i Unsko-sanski kanton) nisu uskladili zakone o oružju, ali aktivno rade na donošenju novih zakona o oružju koji će biti usklađeni sa međunarodnim standardima, te  su zakoni o oružju u zakonodavnoj proceduri“, poručuju iz Ministarsva sigurnosti BiH.

Nabavlja se novo oružje

U Bosni i Hercegovini je u legalnom posjedu i registrovano 341.000 komada oružja. U Crnoj Gori 96.110, u Srbiji 960.000, a u Hrvatskoj 371.000 komada oružja. Kao ključni datum se uzima posljednji dan prethodne kalendarske godine. Brojevi neprestano variraju i dozvole prestaju važiti (slično kao kod registracije vozila), a nabavlja se novo oružje. No mogu se pratiti trendovi na osnovu prezentovanih podataka GunPolicy-a, organizacije koja se bavi prevencijom naoružanja, zakonima o kontroli oružja i trgovini malim naoružanjem (SALW – Small Arms and Light Weapons). Oni podatke prikupljaju od državnih organa i međunarodnih organizacija na terenu. Procijenjeni ukupan broj oružja, kako dozvoljenog, tako i nezakonitog,  koji posjeduju civili u Bosni i Hercegovini je između 675.000 i 1.143.762; Crnoj Gori oko 150.000; Srbiji oko 3.050.000; Hrvatskoj  od 950.000 do 969.160; Makedoniji 256.000 i Kosovu 415.000 komada oružja.

Odnos legalnog i nelegalnog oružja se može pratiti, ali sa jako malom pouzdanošću. „Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni Hercegovini  ne vodi statistiku, niti analitiku o količinama i statusu legalnosti naoružanja u posjedu građana BiH“, kaže Pavle Banjac, šef Odeljenja za komunikacije Kancelarije UN-a u Sarajevu.

„Ne raspolažemo podacima o procentu registrovanog u odnosu na neregistrovano oružje. U posljednje vrijeme od strane nekoliko međunarodnih, odnosno nevladinih organizacija su vršena istraživanja na temu broja nelegalnog oružja u BiH, ali nam nije poznato po kojoj metodologiji su vršena ta istraživanja. Operativnim radom policijskih agencija u BiH prikupi se i oduzme značajna količina oružja, pa je tako samo u ovoj godini prikupljeno i uništeno ukupno 8.180 komada SALW sa pripadajućom opremom. Navedeno oružje je uništeno uz pomoć UNDP – Sarajevo, a u saradnji sa nadležnim policijskim agencijama u BIH i Koordinacionog odbora za malo i lako oružje. Očekuje se da krajem godine bude organizovana još jedna akcija uništavanja takvog oružja“, poručuju iz Ministarstva sigurnosti BiH.

I u Crnoj Gori rade na prikupljanju nelegalnog oružja: „6. novembra 2014. godine  u Podgorici je potpisan Memorandum o saradnji između Ministarstva unutrašnjih poslova, Programa ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP-ia), Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o realizaciji projekta „Poštuj život – vrati oružje“. U njegovj realizaciji, građani su predali državi na raspolaganje: 1.511 komada oružja, 843 djelova za oružje, 21.930 komada municije, kao i 213 minsko- eksplozivnih sredstava. Ovaj projekat se realizuje od 20. marta 2015. godine i nije vremenski ograničen“, navode iz Ministratsva unutrašnjih poslova Crne Gore.

Regionalno istraživanje

Slične kampanje su provođene i u Srbiji, te Hrvatskoj. U Srbiji su u nekoliko provedenih akcija prikupljanja i legalizacije oružja od 1992.godine do danas, prikupili preko 200.000 cijevi, uz stalni trend opadanja broja prikupljenog oružja, od 48.000 komada iz 2003., preko 8.500  iz 2007. do 1.410 u akciji iz 2016.godine. U Hrvatskoj je naveća kampanja provedena 2007.godine kada je prikupljeno 9.000 komada raznog oružja, tri tone eksploziva, 90.000 minsko-eksplozivnih sredstava i četiri miliona metaka različitih kalibara.

Da li zbog redovnih kampanja i provođenja akcija prikupljanja, češćih i konkretnijih kontrola ili pak probuđene svijesti građanstva, vlasti  i stručnjaci iz ove oblasti smatraju da se u regionu dosta dobro radi u saradnji svih institucija i organizacija: „Saradnja na sprječavanju nelegalne trgovine i proliferacije oružja u regiji je dobra, obzirom na visok rizik od te potencijalne ugroženosti  za sve zemlje u regiji“, konstatuje prof. Jasmin Ahić, stručnjak za sigurnost.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH idu i korak dalje. Smatraju da će nakon regionalnog istraživanja o lakom i malokalibarskom naoružanju, koje se sprovodi na osnovu odluke Vijeća Evrope „Jugoistočna Evropa  biti region sa najtemeljnijim i najsistematičnijim skupom podataka o kontroli naoružanja i može biti vodeći primjer za ostale regione u ovoj oblasti“.

Još da se nakon ovih podataka građani u zemljama regije počnu osjećati sigurnije i bezbrižnije, te podijele optimizam naših sagovornika, te da rubrike „crne hronike“ ostanu bez sadržaja! Igre brojkama i trendovima govore za sebe.

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

five × = five