Okrugli sto o predstavi „Petrijin venac“: Petrija je heroina, model preživljavanja u ovim balkanskim jadima

Predstava „Petrijin venac“ beogradskog „Ateljea 212“ publiku je bacila na noge. Ravnodušni nisu izašli iz sale. Oni koji su ostali na okruglom stolu imali su priliku da, u opuštenoj atmosferi, o predstavi razgovaraju sa glumcima. Otvorili su dušu pred onima koji su predstavu maestralno izveli od početka do kraja. Otkrili su im utiske koje je na njih ostavila izvanredna glumačka ekipa posljednje takmičarske večeri festivala pozorišta.

Sat vremena bilo je malo da se kaže sve što su i glumci i publika htjeli reći o Petriji, njenom životu, muževima, borbi za opstanak u sredini punoj ograničenja, predrasuda, tradicije.

U jedno su saglasni. Petrija nam je pokazala zrelost žene, njenu trezvenost i prisebnost u najtežim trenucima, kada se iz žrtve pretvara u borca, ženu ratnika koja iz te borbe izađe kao pobjednik i tako iznova i iznova jer, kako na kraju predstave Petrija udovica kaže: “Voli da živi živina“.

I nije slučajno ostavljena za posljednje takmičarsko veče, objašnjava Selektor Vlado Kerošević. Učinio je, kaže, tako jer svi likovi odigrani prije nje su zatočeni u prošlosti, stali su u frišak beton i dopustili da se osuši i iz tog osušenog betona pokušavaju da dozovu sadašnjost iz prošlosti da bi nastavili da žive, što je nemoguća misija. To nije slučaj s Petrijom, pojasnio je selektor Kerošević odgovarajući na pitanje moderatora DŽevdeta Tuzlića. Prema Selektorovim riječima Petrija se stalno čupa iz tog blata, ne dopušta da se ono osuši oko njenih nogu po cijenu života.

„To je muka, patnja, model preživljavanja na balkanskim prostorima, u balkanskim jadima i nesrećama“, naglasio je selektor.

Riječi hvale za predstavu nije štedio Miroslav Obradović. Rekao je da su ga u „Petrijinom vencu“ oduševile tri stvari. Prva je scenografija za koju je, priznaje, pomislio da je gomila gvožđa, ali u tom uvjerenju nije dugo ostao. Kako je predstava odmicala scenografija je počela da priča, stapala se sa svakim likom, izgovorenom riječju, muzikom, igrala je i ona sa glumcima. Uz nju, kaže Obradović, pričala je i muzika, koja ga je oduševila isto koliko i scenografija. Dah mu je zastao kod intonacija tri glumice, tri Petrije. Djelovale su kao kao jedna, sa oduševljenjem je iznosio Obradović svoje utiske glumcima na okruglom stolu. Interesovalo ga je da li je to bilo teško postići na šta je glumica Milica Mihajlović odgovorila:

„Nama je to vrlo uzbudljiv proces. To je nešto što je vezano za svako izvođenje. Nas tri dopunjujemo jedna, drugu, treću i tako u krug i ta intonacija se preliva, dopunjuje, usavršava. U tom smislu, zaista, pjevamo istu pjesmu. Igramo jednu sudbinu.“

U kontekstu Obradoviđevog zapažanja moderator DŽevdet Tuzlić naveo je i svoje. Obično je, kaže, na sceni nečiji glas indikacija za onoga koji je iza njega. Glumci koji glume Petrijine muževe okrenu se tačno prema glasu svoje Petrije. Nijednog trenutka na sceni se nije desilo drugačije, zapazio je Tuzlić.

Komentarišući tekst, Mladen Simeunović poručuje da djela njegovog autora Dragoslava Mihailovića treba čitati u tri različita perioda života da bi ih shvatili. Oduševila ga je gluma Marte Bjelice, mlade Petrije, za koju kaže da je tekst Mihailovića donijela kako ga je i zamilsila. Najjači utisak u predstavi na njega je ostavila scena u kojoj sve tri Petrije jedu jabuke, kao simbol Evinog grijeha, i on u njima. u tom momentu, vidi tri Eve.

Mladen Bićanić dao je svoj pogled na dramatizacije tekstova. Zanimljivo je, kaže, na jednom festivalu vidjeti dramatizacije četiri proze koje nikako nisu imale veze sa pozorištem, niti su pisane za pozorište, niti su u nekoj primarnoj vezi trebale biti u pozorištu.

„Mihailovićev izvorni tekst u ovoj dramtizaciji izvrsno dolazi do izražaja“, zaključio je Bićanić.

Piše: Maja Kovačević

Foto: Dejan Đurković

Izvor: Susreti.co.ba

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

ninety six − eighty nine =