More

    Od trampe do novca za štrebere

    Danas su se i banke uključile u sistem razvoja i primjene kriptovaluta.

    - Advertisement -

    Razmjena dobara i proizvoda oduvijek je bila osnovna pokretačka snaga civilizacije. Tokom historijskog razvoja društvenih zajednica uporedo su se i razvijale tehnike i zakonitosti razmjene.

    Trampa robe, a zatim zamjena dragocjenih predmeta vremenom je evoluirala u kovani novac. Takvi dragocjeni predmeti su našli zamjenu u papiru i naposlijetku u plastičnim karticama uvezanim u centralizirani bankovni sistem.

    Danas smo svjedoci nastavka evolucije platežnih sredstava na potpuno novoj, decentraliziranoj platformi čija je svrha isključivanje sistema banaka. Živimo u eri kriptovaluta.

    Kriptovalute su digitalne, trenutno alternativne, valute, čija je osnova i način postojanja za prosječne poznavaoce informacionih tehnologija prilično konfuzna. Pojednostavljenim jezikom objašnjeno, kriptovalute su digitalne valute koje kreiraju hiljade računara širom svijeta, potvrđujući transakcije i puštajući u sistem nove jedinice.

    Bitcoin, novac štrebera

    Kriza u globalnom bankarskom sistemu je 2008. godine pokrenula ideju o uspostavi decentralizovane valute na koju tokovi svjetske ekonomije neće imati uticaja. Nastao je bitcoin.

    Jedna osoba, ili više njih, pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, 2009. godine objavila je kako napraviti elektronski keš koji egzistira u potpunosti odvojeno od konvencionalnih svjetskih valuta izbjegavajući bankovni sistem. Osnovna razlika je u tome da kod bitcoina ne postoji centralni autoritet, već su svi učesnici u transakcijama jednaki. “Iza bitcoina stoji blockchain tenologija, sistem blokova koji su potekli od prvog inicijalnog ‘Genesis bloka’ sa Satoshijevog računara“, navodi Sulejman Sarajlija softverski inženjer i jedan od osnivača kompanije Bedrock.

    Ideja je brzo zaživjela u formi virtualnih bodova, nalik na onim u videoigricima, čak je dugo postojala isključivo kao platežno sredstvo upravo među „gejmerima“, pa se često žargonski nazivao „novac štrebera“.

    Prvo fizičko plaćanje je izvršeno na relaciji Miami – London, gdje je uz dogovor izvršeno plaćanje dvije pizze, s time da je hrana restoranu plaćena konvencionalnom valutom za protuuslugu transakcije od 10.000 bitcoina.

    „Popularnost i upotreba bitcoina je vremenom rasla, ali najveću ekspanziju je ova valuta doživjela u kriminalnim krugovima, upotrebom na anonimnom sajtu za trgovinu ilegalnim materijama i aktivnostima, poznatijem kao Silk Road. Zbog prividne nemogućnosti praćenja transakcija bitcoin je nazvan i ‘hakerskim novcem’“, kaže Sarajlija.

    Decentralizacija

    Od vrijednosti manje od jednog centa, danas je ova kriptovaluta dostigla vrtoglavu cifru koja iznosi više od 8.000 dolara. Upravo ova ekspanzija popularnosti je dala vjetar u leđa novim virtualnim valutama koje se svakodnevno pojavljuju nudeći alternative za centralizirane uslove i sisteme.

    „Trend vezan za kriptovalute je uglavnom rezultat spekulativnog ulaganja i nade da će kriptovalute uraditi za novac ono što je internet učinio za privredu i ekonomiju danas. Također, većina ljudi koji ulažu u to su prepoznali da je narod vrlo nezadovoljan manipulacijom valuta i sistemom koji imamo pa je spreman da nadu stavi u svaku novinu koja obećava ekonomski prosperitet i fer sudjelovanje“, navodi Almir Čolan, profesor islamskog bankarstva iz Melbournea.

    Danas su se i banke uključile u sistem razvoja i primjene kriptovaluta. Jedna od njih je Ripple, digitalna valuta za obavljanje plaćanja između banaka čiji je cilj isključivanje korespodentnih banaka koje usporavaju poslovanje. Osim u bankovnom sistemu, mnoge industrije razvijaju vlastite digitalne valute, i svakim danom se u igru uključuje novo ime koje optimistično iščekuje scenario razvoja bitcoina.

    „Kriptovalute su privatni novac, koji iako ima neke tehničke prednosti i decentralizovanu prirodu, nešto je čime se može manipulisati kao što neke studije već pokazuju“, navodi Čolan.

    Digitalno doba iziskuje digitalne mjere, pa i digitalne valute. Mnogi smtraju da će ovaj koncept zamijeniti konvencionalni novac i da budućnost leži u ukidanju monopola velikih kompanija i banaka.

    „Mi živimo u digitalnom dobu, a takvo doba zahtijeva digitalni novac. Logika nastanka takvog platežnog sredstva je uslovila realna potreba. Na primjer, jedan računar kao osnovna alatka digitalne ere može zarađivati kada se ne koristi, nudeći na mreži svoje kapacitete, bilo memorijske ili procesorske. Dakle, resursi koji su trenutno van primarne upotrebe, hipotetički mogu zarađivati, u tome je osnovna prednost“, kaže Sarajlija.

    Bliže konceptu nego valuti

    Sa druge strane, kriptovalute su i dalje bliže fazi koncepta nego stvarnog aktera na ekonomskoj sceni. I dalje se koriste kao sredstvo zarade, bez stvarne svrhe platežnog sredstva. Međutim koncept je dobar i njegov rast je konstantan.

    “Većina novca je danas elektronska tako da ovaj digitalni novac nema nikakve važnije prednosti. Ako pogledamo bitcoin, onda je cijena transakcija i sporost transakcija ono što ograničava da bude općeprihvaćen u svakodnevnoj ekonomiji. Ja lično ne znam nikoga ko svakodnevno koristi kriptovalute u neku stvarnu svrhu. Kako mi se čini, svako se nada da će kupovinom i ulaganjem doći do brzog profita tako što će prodati nekome drugom po većoj cijeni. To nije samoodrživo niti logično”, smatra Čolan.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    seventy − = sixty two