More

    Obilježena 25. godišnjica zločina u Štrpcima

    Pripadnici Vojske Republike Srpske su 1993. godine izveli iz voza i ubili 20 putnika, među kojima 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i osobu nepoznatog identiteta.

    - Advertisement -

    Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na spomen-obilježju, kao i mimohodom šutnje, u utorak je u Prijepolju obilježena 25. godišnjica od zločina u Štrpcima, javlja agencija Anadolija, prenosi Otisak.ba.

    Na komemorativnom skupu pored spomen-obilježja za devet građana Prijepolja otetih i ubijenih u ovom zločinu, kao i ostale žrtve, članovi porodica, predstavnici lokalne samouprave, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i organizacija za zaštitu ljudskih prava odali su počast.

    Bošnjačka kulturna zajednica, u saradnji s Mešihatom Islamske zajednice u Srbiji – Medžlisom Prijepolje, organizirala je u lokalnom domu kulture komemorativnu akademiju “Štrpci bez mezara” i mimohod šutnje ulicama Prijepolja.

    Članovi porodica žrtava zločina u Štrpcima, nakon komemoracije povodom 25. godišnjice od zločina, izrazili su nezadovoljstvo što nisu dobili nikakav status od države i otvoreno poručili kako se zna da su njihove najbliže oteli i usmrtili pripadnici Vojske Republike Srpske, kao i da je logistička podrška bila iz tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.

    Da se nikome ne ponovi

    Sebija Kajević, sestra ubijenog Safeta Preljevića, istakla je kako se svake godine 27. februara dešava sve isto te da je zbog tuge i žalosti izgubila i roditelje.

    “Nisu imali nikakvih primanja, u teškim problemima su živjeli. Da se bar nađu posmrtni ostaci i da znamo gdje mu je grob. Ovako, nit’ groba, nit’ roba. U neizvjesnosti živimo. Živce smo pogubili, mučimo se od danas do sutra”, kazala je Sebija Kajević.

    “Nadamo se da će se ovaj događaj procesuirati, završiti i da se ovo što se desilo nama, ne dešava i ne ponavlja. Svi oni koji se u budućnosti drznu da urade ovako gnusan zločin, da ovo bude opomena, dolaskom ove pravde opominjale bi se buduće generacije, ne bi dolazilo do ovakvih zločina u budućnosti”, poručio je Nail Kajević, brat ubijenog Nijazima Kajevića.

    Predsjednik Opštine Prijepolje Dragoljub Zindović je također pozvao nadležne institucije da pokušaju pronaći posmrtne ostatke ubijenih putnika i budućim generacijama upute poruku da se nikad i nigdje ovakav zločin više ne ponovi.

    Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava i rodnu ravnopravnost u Skupštini Srbije Meho Omerović rekao je novinarima u Prijepolju da je zločin u Štrpcima velika sramota Srbije i da Srbija 25 godina na svom obrazu nosi veliku mrlju zbog toga.

    ‘To će biti jedina pravda’

    On je istakao kako je nedvosmisleno potvrđeno i dokazano da su u ovom zločinu nad državljanima Srbije učestvovali i tadašnji službenici države Srbije.

    Izrazivši očekivanje da će Tužilaštvo za ratne zločine Srbije postupak za ovaj zločin napraviti na pravi način, dostojan čovjeka, on je dodao i kako se nada da će sudskim postupkom biti obuhvaćeni i oni koji su organizirali, pripremali i logistički pomagali da se državljani Srbije otmu iz voza i budu ubijeni.

    “To će biti jedina pravda”, poručio je Omerović nakon susreta sa porodicama žrtava zločina u Štrpcima.

    U utorak se navršilo 25 godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske RS-a na željezničkoj stanici u Štrpcima (Bosna i Hercegovina), iz voza broj 671, koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, izveli i ubili 20 putnika, među kojima 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu nepoznatog identiteta.

    U Prijepolju 2009. i Bijelom Polju 2016. godine otkriveni su spomenici žrtvama u Štrpcima.

    Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve.

    Otmica bila unaprijed planirana

    Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.

    Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.

    Ranisavljević je 2003. godine pred sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

    Tokom suđenja Ranisavljeviću, na osnovu dokumentacije ŽTP Beograd, utvrđeno je da je otmica bila unaprijed planirana i da su predstavnici državnih organa SR Jugoslavije bili upoznati s postojanjem plana da se na stanici Štrpci izvrši otmica putnika nesrpske nacionalnosti.

    Mićo Jovičić je pred Sudom Bosne i Hercegovine priznao kako je učestvovao u premlaćivanju civila i kako je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije.

    Nakon sporazuma o priznanju krivice 2016. godine, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

    U Srbiji nikome nije suđeno

    Za zločin u Štrpcima pred Sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje deseterici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS-a, te Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

    U Srbiji zbog ovog zločina do danas nikome nije suđeno.

    Tužilaštvo za ratne zločine Srbije prvi put je podiglo optužnicu u martu 2015. godine protiv pet osoba, Viši sud u Beogradu tu optužnicu nije potvrdio, već je nekoliko puta vraćao na dopunu.

    Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

    FHP: Koja je odgovornost Srbije za Štrpce?

    Zločin u Štrpcima još nije razjašnjen, optužnica nije potvrđena i nije utvrđeno koja je odgovornost države Srbije za taj zločin, izjavio je u utorak Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo u Beogradu.

    On je na Željezničkoj stanici u Beogradu, gdje su, osim FHP-a, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava, obilježili 25 godina od zločina u Štrpcima, novinarima rekao kako do danas ne postoji praktično nikakva reakcija pravosuđa Srbije, da je optužnica konačno podignuta, ali nije potvrđena, iako postoje dokazi da je država bila umiješana u taj zločin.

    “Već 25 godina ništa se ne dešava. Ono što bi država trebalo da uradi jeste da razjasni taj zločin, ne samo da se potvrdi optužnica, ne samo da se kazne neposredni počinioci, nego da se utvrdi koja je odgovornost države bila za taj i za druge zločine počinjene na teritoriji Srbije i šire u regionu”, naveo je.

    Prema njegovim riječima, produženi zločin je i to što većina tijela nije nađena i što se ne vide nikakvi napori države da na tom planu nešto poduzme.

    “Takođe, nije priznat status civilnih žrtava rata, uz licemerno obrazloženje da država ne priznaje one koji nisu stradali na njenoj teritoriji i od neprijateljskih snaga. Imamo situaciju da danas niko od tih porodica nema status, nije to slučaj samo sa njima, nego i sa žrtvama Sjeverina”, dodao je Stjepanović.

    Ispred ulaza u Glavnu željezničku stanicu u Beogradu aktivisti tri nevladine organizacije držali su plakate s imenima ubijenih.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × two = eighteen