Novi Pazar: Obilježeno 25 godina od održavanja Prvog bošnjačkog sabora

Na Bošnjačkom saboru, prije 25 godina u Sarajevu, Bošnjaci su poručili da neće nestati, ni oni ni njihova država, štaviše, oni su pobjedničkim trubama objavili svoj povratak na evropsku, svjetsku i historijsku pozornicu, rečeno je sinoć na svečanosti u Novom Pazaru organiziranoj povodom obilježavanja 25. godišnjice od održavanja Prvog bošnjačkog sabora.

[AA]

Na Bošnjačkom saboru, prije 25 godina u Sarajevu, Bošnjaci su poručili da neće nestati, ni oni ni njihova država, štaviše, oni su pobjedničkim trubama objavili svoj povratak na evropsku, svjetsku i historijsku pozornicu, rečeno je sinoć na svečanosti u Novom Pazaru organiziranoj povodom obilježavanja 25. godišnjice od održavanja Prvog bošnjačkog sabora.

Na skupu održanom u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), uz prisustvo zvaničnika i gostiju iz sandžačkih općina, Bosne i Hercegovine i zemalja regije, kao i turskog ambasadora u Beogradu Tanju Bilgica, podsjetilo se na historijat i ukazano je na značaj, posljedice i važnost Prvog bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu.

Na svečanosti je, uz prigodan program, prikazan film tadašnje TV Sarajevo o Prvom bošnjačkom saboru i pročitano pismo bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Učesnik sabora Avdo Hebib je ocijenio da su tada bošnjački intelektualci nastupili mudro i jedinstveno po pitanju Owen-Stoltenbergovog plana.

„Najveći broj, 218 (sabornika), je donijelo mudru odluku mi ćemo prihvatiti ali uz uvjet, nikavih unija, nikavih republika. Bez obzira na različita mišljenja, nakon rasprave, izašli smo sa jedinstvenim stavom. Nije bilo divergentnih mišljenja, bio je zauzet jedinstven stav o stanju u Bosni i Hercegovini, o budućnosti Bosne i Hercegovine, bez obzira na to što je na saboru bilo učesnika iz različitih patija i mišljenja“, istakao je Hebib.

Hebib je podsjetio da je prije održavanja Bošnjačkog sabora, 22. decembra 1992. godine u Sarajevu formirano Vijeće kongresa bošnjačkih intelektulaca (VKBI) gdje je prisustvovalo preko 1.200 intelektualaca, te da je VKBI do osnivanja Bošnjačkog sabora i kasnije, do danas, ostalo kao nosilac ideje jedinstva Bosne i Hercegovine i utjecalo na rješavanje svih problema u Bosni i Hercegovini.

„Predsjednik Izetbegović, nikada nije otišao vani na pregovore o sudbini Bosne i Hercegovine, a da nije konsultovao nas u vijeću, i da nam kasnije, kada se vratio nije referisao, da znamo u kojoj se situaciji nalazimo“, kazao je Hebib koji je u to vrijeme bio i ministar unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Srbiji Sulejman Ugljanin je ukazao da je Bošnjački sabor najveća institucija svih Bošnjaka svijeta i čije odluke obavezuju sve Bošnjake svijeta.

„Bošnjaci u Sandžaku i Bošnjaci u Bosni i Hercegovini su autothtoni starosjedelački narod i dio su jedinstvenog bošnjačkog nacionalnog korpusa. Drugi su ratnim opreacijama stvarali države, a mi Bošnjaci smo bili prepušteni samima sebi. Božjom voljom, dobro organizirani, civilizovani, privrženi jedni drugima uspjeli smo da preživimo taj džehenem“, rekao je Ugljanin podsjetivši na usvojeni tekst Alije Izetbegovića na Prvom bošnjačkom saboru prema kojem Bošnjački sabor, kao centralno mjesto svih Bošnjaka svijeta treba da okuplja sve legitimne bošnjačke predstavnike i bošnjačke institucije koje se bave bošnjačkim pitanjem.

Ugljanin je poručio da su bošnjački predstavnicif spremni „sa Srbima čistih ruku i čiste savjesti“ napraviti rezoluciju, koju će i Skupština Srbije donijeti, a kojom će se osuditi svi koji su učinili zločine prema Bošnjacima.

„Sve što se ne kazni, to se ponavlja. Da se usaglasi nacionalna struktura u Sandžaku i drugim sredinama gdje žive Bošnjaci sa nacionalnom strukturom zaposlenih u državnim organima sa javnim ovlašćenjima“, rekao je Ugljanin i dodao da Bošnjacima u Sandžaku treba vratiti status naroda.

Na Prvom bošnjačkom saboru uz prisustvo 450 sabornika i gostiju iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i bošnjačke dijaspore, odlučeno je da se, nakon gotovo stoljeća njegove zabrane i marginalizacije, vrati bošnjačko nacionalnog ime „Bošnjak“. Tokom drugog dijela sabora bošnjački predstavnici su odlučili da se odbije dio Owen-Stoltenbergovog plana ili Ženevskog mirovnog plana, kojim se predviđalo stvaranje triju etničkih republika na prostoru Bosne i Hercegovine s eventualnim pravom na otcjepljenje.

[AA]

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

eighty eight − eighty =