Neugodna ostavština hrvatskog ‘oca domovine’

Agencija AFP objavila opširan članak u kojem problematizira vladavinu Franje Tuđmana kroz presudu šestorki u Hagu.

AFP navodi da je Tuđman za većinu Hrvata i dalje heroj, unatoč greškama u autokratskoj vladavini [EPA]

Novinska agencija AFP objavila je opširan članak o naslijeđu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, navodeći na početku teksta da turisti koji zrakoplovom putuju u glavni grad Hrvatske slijeću u novu zračnu luku “Franjo Tuđman”, nazvan po “ocu domovine”, a koji se spominje u nedavnoj osuđujućoj presudi haškog suda.

Nedavna presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), piše AFP ostala je u sjeni dramatične smrti bosansko-hercegovačkog Hrvata Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što su mu suci potvrdili kaznu za ratne zločine tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća u BiH.

Još veći značaj za Hrvatsku, navodi agencija, možda je imala sudačka ocjena Tuđmana, koji je umro 1999. godine i koji je za većinu Hrvata i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala neovisna, unatoč, kako navode, greškama u njegovoj autokratskoj vladavini.

Od komunističkog generala do nacionalističkog disidenta

U presudi Haškog suda šestorici optuženih Hrvata, piše AFP, jasno je rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regiji, navodi agencija podsjeća da je u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine između Hrvata, Srba i muslimana stradalo blizu 100.000 ljudi.

AFP podseća na burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu, među kojima ističu ocjenu Novog lista prema kojoj je “mrlja na hrvatskom vodstvu devedesetih dovela u pitanje sve ono što mislimo o sebi”.

Unatoč presudi, navodi se 18. godišnjica Tuđmanove smrti obilježena je 10. prosinca uobičajenim komemoracijama diljem Hrvatske.

“Tuđman je bio državnik… znao je točno koji je njegov cilj i ostvario ga je, a to je bilo stvaranje Hrvatske”, navodi AFP riječi umirovljenice Katarine Hrkač na komemoraciji Slobodanu Praljku, koja je održana dan nakon godišnjice Tuđmanove smrti.

AFP podseća i da je zagrebački Večernji list objavio specijal posvećen “ocu hrvatske države”.

Tuđman je, podsjeća agencija, bio komunistički general koji je s vremenom, kako navode, postao nacionalistički disident, dodajući da je vodio Hrvatsku u razdoblju odcjepljenja od Jugoslavije i u četvorogodišnjem ratu sa srpskim pobunjenicima koje je podržavao Beograd.

Pogled na rat kao “oslobodilački rat protiv srpskih agresora” je općeprihvaćen u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u BiH nisu tako monolitna, piše AFP.

Klasić: Kult ličnosti i tabu-tema

“Hrvatski premijer Andrej Plenković, također iz HDZ-a, žestoko je kritizirao hašku presudu, inzistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema BiH uvek bila usmjerena prema očuvanju njezinog teritorijalnog integriteta”, navodi AFP.

Kako je za AFP rekao povjesničar Hrvoje Klasić, “nema nikakve sumnje da je vojno i političko vodstvo Hrvata u BiH bilo pod izravnim utjecajem dužnosnika u Zagrebu”.

Klasić upozorava na stvaranje “neke vrste kulta ličnosti i tabu-tema” u vezi s Tuđmanom.

“Svaka kritika Tuđmana ili njegove politike se, na neki način, smatra kritikom Hrvatske kao takve, što je katastrofalno”, rekao je Klasić, kako prenosi AFP.

Bivša glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte, podsjećaju, rekla je 2001. godine da je Haški sud bio spreman podignuti optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.

Unatoč uspješnoj borbi za neovisnost Hrvatske, Tuđman je vladao ‘čeličnom šakom’, a vrijeme njegove vladavine, stoji dalje, obilježile su korupcija i privatizacijske prevare koje su dodatno oštetile u ratu već uništeno gospodarstvo.

Tuđman, navodi agencija, nije mario za demokratske reforme, zbog čega je Hrvatska bila međunarodno izolirana.

Na Tuđmanovom sprovodu, na koju su Hrvati došli u desecima tisuća, bio je uočljiv izostanak stranih državnika, piše agencija.

Povratak imena i represivnih tendencija

Iako su se hrvatski čelnici koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. godine donio je svojevrsni povratak Tuđmanovog imena, ali i represivnih tendencija, navodi AFP.

U posljednjih nekoliko godina medijske slobode u Hrvatskoj su pale, piše AFP, dodajući da aktivisti upozoravaju na rastuću atmosferu netolerancije.

“Političari opet prihvaćaju Tuđmanovu negativnu baštinu i to je jako štetno”, upozorava Vesna Teršelič iz Documente, udruge koja se bavi ratnim zločinima počinjenim u ratovima nakon raspada Jugoslavije, piše AFP.

Teršelič je dodala kako hrvatski premijer Plenković “propušta priliku” za ograđivanje Hrvatske od te ostavštine.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

forty three + = fifty two