Haški tribunal izreći će sljedeće srijede pravosnažnu odluku u slučaju “Prlić i drugi”, koju Hrvatska očekuje sa mnogo zebnje i neizvjesnosti, budući da od nje zavisi da li će nekadašnji državni vrh Hrvatske biti proglašen odgovornim za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu i zločine nad Bošnjacima u takozvanoj “Herceg-Bosni”.
Ukoliko Žalbeno vijeće tribunala potvrdi navode prvostepene odluke, to bi bila prva presuda kojom je hrvatskom političkom i vojnom vrhu pripisana odgovornost za udruženi zločinački poduhvat.
Hrvatska bi zbog toga, kako pišu tamošnji mediji, mogla da doživi težak finansijski, ali i moralni udarac.
Uz isplatu brojnih odšteta raseljenim i protjeranim civilima, ta presuda bi u Hrvatskoj mogla da poljulja stav o “Domovinskom ratu”, koji u toj zemlji inače propisuje i posebna saborska Deklaracija.
Riječ je o slučaju u kojem je prvostepenom presudom Tribunala iz 2013. godine šest bivših visokih funkcionera takozvane republike “Herceg-Bosna” i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) osuđeno na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u BIH u okviru “udruženog zločinačkog pothvata” u kojem je učestvovao i dio političkog i vojnog rukovodstva Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana, navodi agencija Tanjug.
Prvostepena presuda
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključku prvostepene presude, bio je uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo spajanje sa Hrvatskom, kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.
Prvostepenom presudom iz 2013. godine Haški tribunal je osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsjednika Vlade samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića.
Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića osudio je na po 20 godina zatvora, Valentina Chorića na 16, dok je Berislavu Pušiću izrečena kazna od 10 godina zatvora.
Tom presudom izrečeno im je ukupno 111 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i Ženevskih konvencija u periodu od 1992. do 1994. godine u BIH.
U martu ove godine, Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je od Žalbenog veća im izrekne duplo više kazne i pravosnažno ih osudi na ukupno 220 godina zatvora.
Posljednja presuda Tribunala
Kako su naveli tužioci u završnoj riječi, zločini nad Bošnjacima su po obimu bili masovni, više desetina hiljada ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više hiljada zarobljeno je i držano u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad pri čemu su neki izgubili život.
U svojoj završnoj riječi, prvooptuženi Jadranko Prlić je pak Žalbenom veću Tribunala rekao da je “Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za saradnju s muslimanima”.
Tvrdio je da je za vrijeme njegovog djelovanja u vladama BiH bio osiguran povratak svima koji su napustili domove, kao i da su evakuacije vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada “Armije RBiH, potpomognute mudžahedinima”.
Najkompliciraniji slučaj
Haški tribunal ranije je saopćio da je ovaj slučaj “najveći i najkompliciraniji slučaj pred tim sudom”.
Suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine, a tužilaštvo je završilo sa predstavljanjem svojih dokaza 2008. godine, među kojima su bila i ispitivanja 249 svjedoka.
Odbrana je svoje dokaze predstavljala od 2008. do 2010. godine kada je ispitano 77 svjedoka.
Ukupan broj sudećih dana iznosi 465 , a završne riječi okončane su u martu 2011.
Presuda, koja je izrečena 29. maja 2013. ima više od 2.600 strana uključujući i izdvojena mišljenja dvoje sudija.
Ova odluka bit će posljednja presuda Tribunala, koji će dan kasnije završiti svoj 24-godišnji rad.
