Piše: Nedim Hamzabegović
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je imao i sad ima neslućene mogućnosti razvoja u svim sferama društva. Takvu mogućnost pruža mu godišnji budžet i povoljan geografski položaj.
Po svim parametrima bi Brčko distrikt BiH trebao imati ono što danas imaju Bijeljina, Tešanj, Gradačac i Gračanica kao lokalne zajednice sa dinamičnom privredom.
Koliko je ta prednost do sada korištena stvar je temeljite analize ali se može bez zadrške reći da nije ni blizu iskorištena. U Brčkom se dosta gradilo ali je ta gradnja lošeg kvaliteta tako da ispadne da je u distriktu gradnja najskuplja u Europi jer vijek izvedenih radova je najmanje tri puta kraći nego inače. Tako je sa svim izvedenim radovima bez obzira radilo se o niskogradnji ili visokogradnji.
Lahko je zaključiti da se radi o izgubljenom novcu koji se mogao utrošiti u različite potrebe građana Brčkog.
Kako dalje?
Ono što bi se u distriktu moglo pokrenuti i realizovati kao iskupljenje za dosadašnje teške pogreške jeste izgradnja kanalizacione mreže koja bi primila sve otpadne vode koje se trenutno ispuštaju u sve brčanske rjeke, riječice i potoke pa onda u Savu.
Na taj način bi bila popravljena ekološka situacija i seoske sredine bi bile pogodne za razvoj seoskog turizma i ekološke poljoprivrede.
Samo jedne budžetske godine da se preskoče davanja onima koji svake godine redovno dobijaju budžetski novac a koje već sa podsmijehom zovu Zvijezde Granta, dovoljno bi bilo sredstava da se izgradi kanalizaciona mreža koja bi spasila naše rijeke, riječice i potoke.
Inače, efekat potrošenog javnog novca od strane Zvijezda Granta je nikakav što bi se moglo prikazati egzaktnim pokazateljima.
Neki će priupitati kuda bi se vodile te otpadne vode kad već nemamo fabriku za prečišćavanje otpadnih voda?
Odgovor je da bi se te vode vodile direktno u Savu ili bi se za početak mogle usmjeriti u postojeće lateralne kanale koji bi uz malo modifikacije i osmišljenosti mogli biti svojevrsna prirodna fabrika za prečišćavanje otpadnih voda. Prečišćena voda bi mogla biti sakupljena u vještačko akumulaciono jezero i služila bi za navodnjavanje.
Kao drugi značajan projekat bi mogao biti formiranje javnog preduzeća Poljoprivredno dobro Brčko čija bi primarna djelatnost bila organizovanje poljoprivredne proizvodnje na zemljištu u vlasništvu distrikta kao i plasmana vlastite proizvodnje i proizvodnje na privatnim poljoprivrednim gazdinstvima.
U sklopu preduzeća bi bile podignute hladnjače odgovarajućeg kapaciteta kako bi proizvođači mogli smjestiti svoje proizvode do konačnog plasmana.
Novo javno preduzeće bi moglo povlačiti znatna sredstva iz EU fondova namijenjenih zelenoj privredi.
Ako imamo JP Putevi Brčko koje nema nikakve građevinske operative već samo administraciju koja je samo izvučena iz vladinog odjeljenja i naravno više puta uvećana, novo javno preduzeće bi imalo svoju punu opravdanost jer bi se poljoprivredna proizvodnja organizovano odvijala i krug javnog novca bi bio zatvoren i vraćajući se uvećan u budžet umjesto što po sadašnjim procesima nepovratno curi izvan distrikta.
Na ovaj način bi se znatno povećalo održivo i opravdano zapošljavanje mladih koji bi dostojan posao u svom Brčkom izabrali umjesto odlaska u zemlje Evropske unije.
Brčanskim vlastima mora biti najvažnije rješavanje postojećih problema bez obzira na način koji će to omogućiti.
Stavovi izraženi u tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.
