Nedim Hamzabegović: Brčko distrikt BiH – Nekad i sad

    Građani još čekaju te poteze kako bi javna uprava bila efikasnija i u službi razvoja Distrikta. Mnogi brčanski zakoni više koče razvoj oblasti koju navodno uređuju nego što svojim odredbama pružaju razvoj i efikasno funkcionisanje, piše Hamzabegović.

    Na svom početku je Distrikt bio simbol napretka u svakom pogledu i s pravom je važio kao OGLED ZA UGLED [Otisak.ba - Arhiva]

    Piše: Nedim Hamzabegović

    Uspostava Brčko distrikta je imala za cilj da podstakne i osnaži integrativne procese u Bosni i Hercegovini nakon silnih podjela po svim osnovama. Na svom početku je Distrikt bio simbol napretka u svakom pogledu i s pravom je važio kao OGLED ZA UGLED.

    Njegov početak je pružao nadu brzom razvoju i namjera kreatora je bila da ponuđeni koncept bude samo početna faza razvoja Distrikta a ne nešto što će ostati zabetonirano. Nakon suspenzije rada Kancelarije supervizora za Brčko distrikt BiH, brčanske vlasti su neznatno iskoračile u samostalno odlučivanje i kreiranje pretpostavki za razvoj koji je trebao biti primjer drugim sredinama, prije svega entitetima.

    Osim što su formirali novo Odjeljenje za evropske integracije ništa značajno nije urađeno na tom planu. Ako se u prvom mandatu bez miješanja OHR-a moglo pravdati da su to počeci samostalnog vladanja i dogovaranja, sada to više nije slučaj.

    Nova brčanska vlast nakon lokalnih izbora 2016. godine je najavila hrabre iskorake u strateškim zadacima na polju reforme javne uprave najavljujući reorganizaciju iste u cilju njene efikasnosti.

    Građani još čekaju te poteze kako bi javna uprava bila efikasnija i u službi razvoja Distrikta. Mnogi brčanski zakoni više koče razvoj oblasti koju navodno uređuju nego što svojim odredbama pružaju razvoj i efikasno funkcionisanje.

    Šta bi trebalo mijenjati?

    Logično je bilo da recimo nova većina pristupi formiranju ili restruktuiranju postojećih vladinih odjeljenja na logičan način.

    Svi ćemo se složiti da je logičnije, naprimjer, imati odjeljenje za privredu i finansije a sport i kulturu spojiti sa Odjeljenjem za obrazovanje gdje bi škole suštinski bile javne ustanove.

    Formirati odjeljenje za pravosuđe (pravdu) i javnu upravu u koje bi bila integrisana sadašnja famozna Pravosudna komisija.

    Umjesto sadašnjeg Odjeljenja za stručne i administrativne poslove formirati odjeljenje za rad i socijalnu zaštitu sa još nekim pripadajućim oblastima kao što je urbanizam i planiranje.

    U ovim teškim trenucima kada odlaze mladi zbog nebrige društva za njihove potrebe nužno bi trebalo ustanoviti odjeljenje za mlade, nevladin sektor i slično.

    Očekivani rezultati!

    Ovo su samo neke naznake onoga što bi trebalo mijenjati u budućnosti kako bi se Distriktu vratila živost koja mu prirodno pripada zbog ustavno-pravnog i geografskog položaja. Postojeća javna preduzeća i javne ustanove reorganizirati jer su neki od njih sami sebi svrha.

    Godišnji odmori su završeni i očekivati je da odgovorni ispune ono što su najavili i obećali.  U vladajućoj većini vjerovatno postoji opredijeljenost ka promjenama jer neki novi ljudi većine ne trpe statičnost i učešće u vlasti po principu samo da bi se učestvovalo. Za početak bi bilo dovoljno pokrenuti ozbiljnu javnu raspravu o prioritetnim zadacima i promjenama.

    Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    19 − twelve =