More

    Necarinske barijere – nerješiva enigma za zemlje regije

    Mišljenja eksperata o tome bi li uspostavljanje carinske unije na zapadnom Balkanu riješilo probleme - podijeljena su.

    - Advertisement -

    Odustajanje bh. kompanije Milkos od izvoza u Srbiju ponovno je pokrenulo polemiku o dugogodišnjem problemu trgovinskih i necarinskih barijera koje međusobno nameću zemlje iz regije, a eksperti tvrde da one tako žele eliminisati konkurenciju u nekoj oblasti proizvodnje, tj. zaštititi domaću proizvodnju.

    Mišljenja eksperata o tome bi li uspostavljanje carinske unije na zapadnom Balkanu riješilo ove probleme podijeljena su.

    Iz sarajevske mljekare Milkos potvrđeno je da je odustala od izvoza u Srbiju upravo zbog takve vrste problema na granici.

    “Dešavalo se da nam kamioni s robom po nekoliko dana stoje na granici, a veoma su rijetki bili slučajevi kada se dozvoljavalo da se roba uopće isporuči u skladište distributera do završetka analize. Sve to uz činjenicu da Milkos nikad nije imao problem s kvalitetom svojih proizvoda”, kazao je direktor te kompanije Adin Fakić.

    Ekonomski analitičar iz Zemuna Goran Stanković kaže da je evidentno da se razni fitosanitarni pregledi na granicama između zemalja potpisnica sporazuma CEFTA (Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) rade tendenciozno komplikovano, uglavnom radi zaštite monopola, tj. eliminisanja konkurencije u nekoj oblasti proizvodnje.

    Carinska unija – poštena ideja

    Dodaje da i nepriznavanje rezultata analiza iz zemalja koje pokušavaju izvesti robu predstavlja dodatnu mjeru za očuvanje tržišta.

    “Poređenja radi, i u Evropi postoji neravnopravan odnos između ekonomski razvijenih zemalja (koje bogato subvencioniraju svoju poljoprivrednu proizvodnju) i ekonomski nerazvijenijih država. Isto tako u okviru neke države postoji neravnopravan odnos između interesnih grupa, koje imaju različite interese što se tiče zaštite domaćeg tržišta. Pa tako, ako mlekari iz jedne države koče uvoz mleka, oni imaju koristi od toga, ali u isto vreme druga grana privrede koja pokušava da izveze robu u tu istu zemlju, pa tamo naiđe na barijere, trpi posledice. Dakle, slabiji je u podređenom položaju. Ista je stvar i sa voćem, povrćem, mesom”, navodi on.

    Recipročne mjere, tvrdi Stanković, na kraju uvijek komplikuju poslovanje i prave nesigurnu klimu, a posebno za sve grane poljoprivrede, gdje je vrijeme ključni faktor.

    Države bi, kaže, trebale usaglasiti regulative i napraviti ih jedinstvenim, na obostranu korist.

    Smatra da je carinska unija zemalja CEFTA, za koju se zalaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, vjerovatno poštena ideja iako bi stvaranje jedne takve unije bio preveliki posao za zakonsku regulativu svih članica, s obzirom na to da je CEFTA ustvari prijelazno i privremeno rješenje, do ulaska u EU.

    Da je to tako, navodi Stanković, potvrđuje i iskustvo stvaranja Evropske unije, kojoj su bile potrebne godine da bi usaglasila međusobne odnose.

    Profesor na Burch Univerzitetu u Sarajevu Sanel Halilbegović objašnjava da ne postoji ugovor o slobodnoj trgovini koji u potpunosti radi efikasno.

    “EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu), koja je etalon većini ugovora o slobodnoj trgovini, nije bila savršena, pa je to preambiciozno očekivati i od CEFTA-e, koja je klasični derivat EFTA-e. Ugovorom CEFTA strane su se dogovorile da će razvijati međudržavne odnose i provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije bilo da su njezine članice ili ne. Očekivati ovo od jedne, što ekonomski, što demografski, a pogotovo historijski, labilne regije svakako nije realistično”, navodi Halilbegović.

    On se ne bi u potpunosti složio s prijedlogom predsjednika Vučića jer umjesto, kako tvrdi, gubljenja vremena na formiranju carinske unije smatra da bi ministarstva vanjske trgovine, npr., Bosne i Hercegovine i Srbije, bilateralno trebala doći do veoma specifičnog i preciznog dogovora o svakoj industrijskoj grani posebno, te regulisati i precizirati tačne barijere, kvantitativne limite i kvote, koji bi bili jasna vodilja izvoznicima u zemljama učesnicama.

    “Jer ako CEFTA ne može da bude uspostavljena da radi efikasno, kako će to onda biti uspostavljena carinska unija koja bi, po mom mišljenju, samo dodatno zakomplikovala odnose? SAD i Kanada su sličan sporazum napravili bilateralno, koji je proizvod određenih nepravilnosti kod sveobuhvatnijeg sporazuma, koji je poznat kao NAFTA (Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini), a koji inače obuhvata Meksiko, SAD i Kanadu”, smatra Halilbegović.

    Zaštita domaće proizvodnje

    Ekonomski analitičar iz Zagreba Damir Novotny objašnjava da su globalizacijski procesi jačali u proteklih 10–15 godina i da trenutno vrše veliki pritisak na manje nacionalne ekonomije, posebno one koje su ostale izvan carinskih unija.

    Zemlje članice CEFTA-e, kaže, takav su primjer.

    “Gotovo da nema proizvoda koji se proizvodi u Evropi, a koji nema jaku konkurenciju iz azijskih zemalja s niskim troškovima proizvodnje. Konkretno u proizvodnji mlijeka, naročito mlijeka u prahu, najveći konkurent proizvođačima u jugoistočnoj Evropi zapravo su farmeri iz Brazila, Australije, s Novog Zelanda”, kaže on.

    Dodaje da se u takvim okolnostima, a pod pritiskom manje konkurentnih evropskih proizvođača, kreatori ekonomskih i ostalih javnih politika vraćaju na model zaštite domaće proizvodnje.

    “Kako nije moguće vratiti se na režim carinskih barijera, vlade pojedinih zemalja pribjegavaju povećavanju necarinskih barijera za ulazak na neko nacionalno tržište. Tako je nedavno ministar poljoprivrede Republike Hrvatske svojom odlukom nekoliko puta povećao troškove veterinarskih i fitopatoloških pregleda za poljoprivredne proizvode koji se uvoze u EU preko Hrvatske. Ova je vancarinska mjera bila usmjerena zapravo prema proizvođačima povrća iz Srbije, ali je nakon burnih reakcija iz zemalja jugoistočne Europe i EU-a ukinuta”, ističe Novotny.

    Kina je, kaže, naprimjer, veliki izvoznik i očekuje slobodan protok svoje robe prema SAD-u i EU-u, ali, s druge strane, još ima velike barijere za slobodan uvoz robe iz tih zemalja u Kinu.

    “Budući da je riječ o velikom tržištu, proizvođači iz EU-a odlučuju se na model osnivanja zajedničkih kompanija s kineskim partnerima, pa se tako necarinske barijere lakše otklone.”

    Modeli lokalne proizvodnje

    Novotny tvrdi da kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze svoje proizvode nailaze na vancarinske barijere podjednako kad nastoje izvoziti u EU kao i u druge zemlje potpisnice CEFTA-e. Objašnjava da se to naročito odnosi na proizvođače poljoprivrednih proizvoda.

    “Dugoročno je rješenje, dakako, carinska unija, pa bi se u tom slučaju ovi problemi riješili. Međutim, dugačak je put do carinske unije. U međuvremenu bi bila preporuka takvim izvoznicima da se pronađu modeli lokalne proizvodnje u zemljama u kojima se nastoje prodati proizvodi. Milkos bi, dakle, trebao imati svoju kompaniju u Srbiji i lokalno proizvoditi, kao što to radi njegov konkurent Lactalis, koji ima svugdje po svijetu lokalnu proizvodnju, među ostalim, zbog toga što su potrošači navikli na lokalne proizvode i zbog izbjegavanja različitih barijera”, zaključuje Novotny.

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović ranije je kazao da je pitanje otklanjanja barijera posebno aktualizirano nakon posjete Aleksandra Vučića Bosni i Hercegovini. Naveo je da je bilo prepoznavanja i ukidanja necarinskih barijera, ali da se one ipak umnožavaju. Potvrdio je i da ekspertne grupe već rade na toj problematici, a da će sljedećeg mjeseca biti objavljen spisak barijera i prijedlozi za njihovo uklanjanje.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    38 − thirty four =