Na cestama BiH u 2017. poginulo 295 osoba

    Na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više od 37.600 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je povrijeđeno.

    [AA - Ilustracija]

    Na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više od 37.600 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je povrijeđeno.

    Uprkos velikom broju saobraćajnih nesreća, u prošloj godini je zabilježen pozitivan trend kada je riječ o smanjenju poginulih lica u saobraćaju, ali ti mali pomaci, prema mišljenju stručnjaka, većinom su rezultat rada lokalnih vlasti, ali ne i entitetskih ili državnih.

    Prema riječima Mirzeta Sarajlića, stalnog sudskog vještaka saobraćajne struke, jedan od razloga pozitivnog trenda u smislu smanjenja broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH je uvođenje uredbe o ograničenju uvoza polovnih motornih vozila na vozila sa ekološkom normom EURO4 i više, što je u velikoj mjeri doprinijelo podmlađivanju voznog parka vozila registovanih u Bosni i Hercegovini.

    “Također izgradnja mreže autocesta u velikoj mjeri doprinosi povećanju stepena saobraćajne sigurnosti, naročito ako se autoceste grade na trasama saobraćajnica koje su okarakterisane kao generatori saobraćajnih nezgoda a to su definitivno magistralni pravci u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir kontinuirano povećanje broja registrovanih motornih vozila i BiH, možemo kazati da ipak bilježimo pozitivan trend u odnosu na prošlu kalendarsku godinu”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Sarajlić.

    Kratkoročni efekti represivnih mjera

    Smatra da BiH još uvijek nema jasnu viziju i strategiju upravljanja sigurnošću saobraćaja te da su mali pomaci u smislu smanjenja poginulih u saobraćajnim nesrećama većinom rezultat entuzijazma i rada lokalnih vlasti od onih opštinskih pa do kantonalnih.

    “Međutim, rezultat mora biti mnogo bolji a može se postići samo sinergijom napora svih uključenih u saobraćajni sistem kroz saradnju organa nadzora i vozača, prevoznika i drugih učesnika u saobraćaju a pod patronatom nadležnog federalnog ili državnog ministarstva”, rekao je Sarajlić.

    Smatra da pooštrene kaznene odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH nisu rezultirale pomenutim pozitivnim trendovima.

    “Praksa je pokazala da represivne mjere donose pojedine kratkoročne efekte na smanjenje nesretnih događaja u saobraćaju, međutim dugoročno gledano moraju postojati i preventivne mjere koje donose dugoročan rezultat i u konačnici se približavaju rješenju problema, a to su strategije i akcioni planovi predvođeni entuzijazmom i željom za postizanje cilja osoba uključenih u realizaciju istih. Čini se da Bosni i Hercegovini kada je u pitanju saobraćaj upravo to i fali. Moderne zemlje imaju sisteme upravljanja saobraćajnom sigurnošću gdje tačno mogu projicirati broj saobraćajnih nezgoda u budućnosti, no kada biste nekoga u Bosni i Hercegovini pitali da li može pretpostaviti koliko će ljudi izgubiti život u saobraćajnim nezgodama u 2018. sigurno bismo dobili veliki disbalans u odgovorima i to nam je pokazatelj da, jednostavno, ne upravljamo sigurnošću u saobraćaju”, smatra Sarajlić.

    Vlasti u BiH kao nijemi posmatrač

    Sudski vještak saobraćajne struke smatra da je jako malo projekata koji su osmišljeni i podržani od bh. vlasti kada je u pitanju sigurnost u saobraćaju.

    “Vlasti u BiH djeluju kao jedan nijemi posmatrač događaja u saobraćaju. Jako je malo projekata koji su osmišljeni i podržani od vlasti, a čiji cilj je podizanje svijesti o važnosti poštivanja saobraćajnih pravila i propisa. Najbolji primjer za to u posljednje vrijeme jesu izgrađeni kružni tokovi gdje prije same izgradnje istih nije postojala edukacija vozača, pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju o pravilima kretanja u kružnom toku”, naveo je Sarajlić.

    Smatra da je nedovoljno projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o saobraćaju i da je potrebno dodatno edukovati donosioce odluka o važnosti istih.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty six − fifty three =