Muslimani širom BiH i regije obilježavaju Ramazanski bajram

Bajram je dan veselja, radosti u srcima za sve muslimane koji su tokom ramazana iskazivali predanost Bogu postom.

Bajram-namaz klanjan je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu [Anadolija]

Vjernici muslimani obilježavaju prvi dan Ramazanskog bajrama, jednog od najvećih blagdana muslimana, koji je nastupio jutarnjim klanjanjem Bajram-namaza.

Centralna bajramska svečanost u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje se tradicionalno okupio najveći broj vjernika.

Muslimani su u subotu navečer, sa nastupanjem vremena akšam-namaza i 1. ševala 1438. hidžretske godine, ispratili ramazan, mjesec posta tokom kojeg se vjernici, od zore do zalaska sunca, odriču hrane i pića.

Bajramsku hutbu i poruku uputio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, koji je poručio da je ramazan mjesec u kojem su vjernici obavezni da danju poste, a noći u ibadetu provode, mjesec u kojem je noć bolja od hiljadu mjeseci. Ramazan je, kako je kazao, i mjesec strpljivosti, “a nagrada za strpljivost je džennet”.

“U ovom jutru naročito smo zahvalni Milostivom na uputi koju nam je darovao upravo u blagoslovljenom mjesecu koji danas svečano i radosno ispraćamo”, kazao je Kavazović, poručivši prisutnima da ramazan ispraćaju bogatiji za još jedno vjerničko iskustvo.

Kazao je da je ramazan podsjetio i na istinu s kojom je došao poslanik Muhammed i nju ne treba dokazivati.

“Ona je tu, a do nas je koliko ćemo joj se pokoriti i koliko ćemo je prihvatiti”, kazao je Kavazović i dodao:

“Živimo u vremenu u kojem se istina baš i ne voli, ali i ne traži. Umjesto istini, sve smo više izloženi postupcima onih koji pokazuju neograničenu za moći i dominacijom. Zašto danas da ne kažemo da živimo u svijetu u kojem se laž smatra vrlinom i sredstvom probitka, a istina znakom slabosti. Vjerovjesnik a.s. nas je upozorio na ovo vrijeme.”

Ukazao je na to da je svijet danas izložen bespoštednoj borbi za moć, gdje se zlo opravdava i nameće kao spas, a u duše ljudi se uselio nemir i strah.

Činiti dobro

“Zato nam je dat ramazan, to duhovno putovanje, da osnaži naš duhovni vid, da smiri pohotu i pohlepu i umanji oholost kojem smo skloni. Da srce učini budnim, razum bistrim a dušu zadovoljnom”, poručio je Kavazović.

‘Musliman ne bi smio prekidati odnose s bratom muslimanom, ali ni s drugima, jer udaljavanje ljudi jednih od drugih dovodi do mržnje i podjela’, poručio je ef. Kavazović [Anadolija]
“Ramazan je ispunio naše duše istinom i ljepotom pokornosti, ojačao naše vjerovanje i zbližio nas u ljubavi i zajedništvu. Naš cilj je bio takvaluk (bogobojaznost). Činili smo ono što je trebalo da nam pomogne da budemo bolji, da ojača i rastereti naše duše, da nas poveže s braćom i sestrama. Allah dž. š. nas je pozvao da vjerujemo i činimo dobro, sebi i drugima, da pobijedimo zlo u sebi i da ga se klonimo. Vjerovjesnik, a.s.,uputio nas je: Ko isposti mjesec ramazan, čvrsto vjerujući i žudeći za Allahovom nagradom i njegovim zadovoljstvom, bit će mu oprošteni raniji grijesi”, prenio je Kavazović.

Kazao je vjernicima da su sve istine vjere lako razumljive i shvatljive.

“Osnova toga puta je vjerovanje u Boga i činjenje dobra, a izbjegavanje zla i suprostavljanje nepravdi i zulumu. Moralnost, kako nas je Vjerovjesnik učio, nije nikakva lista onoga što bi trebalo, a što se ne mora činiti. Moral je unutarnja snaga koja nas vodi kroz život, usklađena s Božijim propisima. Vjerovjesnik nam je to objasnio riječima: Vrhunac dobra je lijep odgoj, a grijeh je ono što te kopka u duši, a ne bi volio da to saznaju ljudi”, kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Kavazović je poručio da su muslimani u BiH u nedavnoj prošlosti bili iskušani velikom nevoljom: strahom, glađu, neimaštinom, genocidom i uništenjem njihovih dobara, čemu su se strpljivo i uz veliki napor oduprli.

“Činili smo to u želji da budemo što bliže Allahovim riječima: A strpljivo podnositi i Allaha se bojati. Tako trebaju odlučni postupiti. Bez obzira s kakvim se izazovima budemo suočavali u budućnosti, znajte, da je zdravlje i budućnost našeg naroda sadržano u ovom ajetu. Nemojmo to nikada zaboraviti, kao ni ono što smo preživjeli”, rekao je Kavazović.

Bajram je prilika da se radost podijeli sa komšijama, poručeno je iz Begove džamije u Sarajevu [Anadolija]
Poručio je da musliman ne bi smio prekidati odnose s bratom muslimanom, ali ni s drugima, jer “udaljavanje ljudi jednih od drugih dovodi do mržnje i podjela”.

“Neka nas ne očaraju grubost, prepredenost i osorost, koju neki pokazuju. Nije snaga u tome. Naša je snaga u dobroti i strpljivosti, jer to su vječite vrline po kojima se ljudi pamte”, poručio je Kavazović.

Podijeliti radost s komšijama

Istakao je da je Bosna i Hercegovna zemlja s hiljadugodišnjom tradicijom trajanja.

“Duh našeg naroda stasao je u vjeri i jeziku naših predaka. U nama su položeni temelji vjere i vrijednosti iz prošlih vremena. To je sjeme za našu sadašnjost i našu budućnost. No, samo sjeme nije dovoljno da se polje zazeleni. Ne može se živjeti od prošlosti, slave i truda predaka, ma kako na njih bili ponosni. Allahova uputa je jasna: O vjernici, pobrinite se o sebi… I to važi za svaku generaciju muslimana. Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok on ne promijeni ono što je u njemu”, rekao je Kavazović.

Poručio je vjernicima da traženje krivca u drugima samo predstavlja izgovor da se ne bave sobom i svojim problemima, a odgađanje problema neće ga riješiti.

“Bez naše posvećenosti zajednici, truda i odricanja, neće biti ni puta, ni džamije, ni škole, ni bolnice, struje ili vode u našim kućama. To bi bar svima nama trebalo biti jasno. Neka su nam uvijek na umu Vjerovjesnik, a.s., i njegovi ashabi. Njihovi uspjesi su ispunjeni odricanjem, ustrajnošću i marljivošću. To su njihovi temelji, a kuću moramo zidati sami. Naša zajednica je otvoreno gradilište. Svi smo pozvani da donesemo svoju ciglu i ugradimo je. Pozivam vas da budemo graditelji naše Islamske zajednice. Ona je naša zajednička kuća”, kazao je Kavazović.

Bajram-namaz klanjan je širom BiH, ali i regije [Fena]
Rekao je da je Bosna na komšiluku građena stoljećima, te da je Bajram prilika da se radost podijeli s komšijama, da se ugoste i da se prema njima pokaže poštovanje i toplina. Ukazao je i na obavezu prema najmlađima.

“Vjerovjesnik je roditelje uporedio s dobrim pastirom, koji čuva i brine o emanetu. Naša je obaveza da u našoj čeljadi probudimo osjećaj za zajedničko dobro i ljubav za druge ljude. Odgajajmo ih da budu marljivi i odgovorni u ispunjavanju svojih obaveza”, rekao je Kavazović.

Vjernicima je na kraju poručio da vjeruju u Boga i da se drže Njegove riječi.

“Činite to prema svojim mogućnostima, jer Bog ne duži iznad naših mogućnosti. Budite otvorenih srca i zadovoljni u duši s onim što vam je određeno. Trudite se, jer nema nagrade bez truda i dobra djela. Upućujte dovu Allahu, jer primljena dova može promijeniti našu sudbinu. Sutra je Dan šehida. Posjetimo šehitluke i u zajedničkoj dovi se prisjetimo njihove velike žrtve. Neka su nam oni uvijek u našim dovama, jer su položili svoje živote za ovu divnu zemlju i časnu slobodu. Budimo uz ljude u nevolji: uz slabe, siromašne i bolesne. Zaštitimo našu nejač i pružimo podstreka i priliku mladima. Sklapajmo prijateljstva gdje god možemo. Zalažimo se za istinu, kada god vidimo da se želi naturiti laž. Izbjegavajmo svađe i prepirke o onome u čemu nema koristi, a u čemu je šteta očita. Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima”, poručio je Kavazović.

Svjetlija budućnost u zajedništvu

“Gradeći zajedništvo možemo se nadati svjetlijoj budućnosti”, rekao je Osman ef. Kozlić, muftija banjolučki, nakon Bajram-namaza u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci.

Gradeći zajedništvo možemo se nadati svjetlijoj budućnosti, poručio je banjolučki muftija Kozlić [Anadolija]
Kozlić je govorio o važnosti posta, te vjernicima poručio da se odreknu zlobe, zavisti i drugih pošasti.

“Unutarnje pročišćenje treba da isijava odnosno da se čovjek promijeni, da bude društveno korisniji, da gradimo, a ne rušimo, da poboljšavamo naše unutranacionalne, međukonfesionalne, međudruštvene i sve druge odnose koje trebamo popravljati. Ovo je prilika da pozovemo na to da zajedno gradimo naše društvo, naše zajedništvo, jer samo tako možemo se nadati svjetlijoj budućnosti, pomoći od dragog Boga kojem vjerujemo. Bez toga ne možemo ništa bolje očekivati”, kazao je muftija banjalučki.

Ramazanski bajram, jedan od najsvetijih blagdana u islamu, i vjernici u dolini Neretve dočekali su u molitvi i klanjanjem Bajram-namaza. Središnja bajramska svečanost održana je na Musali džemata Zalik u Mostaru, gdje je Bajram-namaz predvodio muftija mostarski Salem ef. Dedović.

Veliki broj vjernika okupio se i u Mostaru [Anadolija]
“Ne može se živjeti od sjećanja, od prošlosti, od stare slave i truda predaka, ma kako na njih bili ponosni. Zdravom rastu sjemena koje se ugrađuje u vrijednosti našeg kolektivnog identiteta nisu od koristi nedobronamjerne i vrlo često otrovne, a prazne i ničim vrednovane riječi, koje se u eter šalju putem društvenih mreža, a kojima se dovode u pitanje stubovi našeg identiteta. U tome nema nikakvoga dobra, već očite štete. Odgađanje problema neće ga riješiti, kažu mudri ljudi. Bez naše posvećenosti zajednici, truda i odricanja, neće biti napretka“, poručio je Dedović.

Pomoć siromašnima, bolesnima…

U prepunoj Bajrakli džamiji u Beogradu jutros je klanjan bajram–namaz koji je predvodio reisu-l-ulema Sead ef. Nasufović.

Središnja bajramska svečanost u Novom Pazaru održana je u Stambol džamiji gdje su ljudi od sabah-namaza došli kako bi prisustvovali vjerskom programu i klanjaju Bajrama-namaza, kojeg je predvodio predsjednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka (Islamska zajednica Srbije) muftija Hasib ef. Suljović.

Islamska zajednica u Srbiji središnju bajramsku svečanost upriličila je u džamiji u Tutinu, a Bajram-namaz je predvodio predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud ef. Dudić.

Veliki broj vjernika okupio se povodom Ramazanskog bajrama i u Sultan Mehmet Fatih džamiji u Prištini.

Kosovski muftija Naim ef. Ternava pohvalio je sve koji su tokom ramazana pružili bratsku ruku drugima i pomogli siromašnima, bolesnima i ljudima s potrebama.

Centralna manifestacija na Kosovu povodom Ramazanskog bajrama održana je u Sultan Mehmet Fatih džamiji u Prištini [Anadolija]
“Moramo se čuvati zloupotrebe vjere, kako bismo sačuvali čist islam od zlonamjernih i prodanih ljudi koji su uspjeli u naše redove ubaciti ljude koji u ime čiste islamske vjere šire mržnju među vjernicima iskrivljujući i zloupotrebljavajući čista i pravdena načela islama, nerealnim tezama i udaljavanjem i zamjenom svoje vjere i tradicije, stranim”, rekao je Ternava.

Aludirajući na formiranje vlasti nakon paralamentarnih izbora na Kosovu, apelirao je na sve političke faktore i državne instutucije da ostave po strani stranačke i osobne interese i da se ozbiljno angažiraju na očuvanju jedinstva za dobrobit naroda, jer je pred svima puno izazova.

Nakon bajram-namaza u Splitu, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Vahid ef. Hodžić pozvao je mlade da se čuvaju iskrivljenih tumačenja islama te je ocjenio iznimno važnom činjenicu da nitko iz Hrvatske nije otišao na bilo koje ratište.

“S ponosom ističemo da smo jedina zemlja u okruženju iz koje nitko nije otišao na bilo koje strano ratište jer smo uvjereni da nema niti jednog razloga zbog kojeg bi netko život izgubio bilo gdje u svijetu,” istaknuo je ef. Hodžić u hutbi.

Tri dana Bajrama

Za muslimane u regiji Ramazanski bajram je tradicionalni i obiteljski blagdan, posebno njegov prvi dan, rezerviran za obiteljska okupljanja i slavlja koja počinju od ranih jutarnjih sati, nakon klanjanja Bajram-namaza. Bajram je i blagdan koji podsjeća i upućuje na vrijednosti obiteljskog života, zajedništva i ljubavi prema bližnjem.

Muslimani pokazuju solidarnost prema drugim ljudima, polazeći od prijatelja, susjeda, bilo da su muslimani ili neke druge vjere. Susjedi se obilaze, posjećuju, časte tradicionalnim bajramskim specijalitetima, među kojima centralno mjesto zauzima baklava.

Za Bajram se veže još jedan običaj ovdašnjih muslimana, a to je da posjećuju i obilaze svoje umrle, odlazeći na mezarja gdje se mole za njihove duše.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

seventy − sixty four =