Muslimani u Sarajevu, Bosni i Hercegovini, regiji i širom svijeta, obilježili su jednu od najznačajnijih noći u islamskom kalendaru, noć Lejlet-ul-miradž, koja je s akšam-namazom nastupila u utorak 26. redžeba 1440. god. po hidžri./02. aprila 2019. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Tim povodom je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održana svečanost kojoj je, osim brojnih vjernika prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Ova noć se u tradiciji muslimana ovih prostora obilježava i kao Dan vakifa.
Lejlet-ul-Miradž je noć o kojoj govore i Kur’an i hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi’radž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći. Tada je direktno muslimanima propisan namaz, redovna molitva, kao jedna od osnovnih vjerskih dužnosti i jedan od osnovnih stubova vjere.
U Kur’anu je o Israu zabilježeno: “Neka je slavljen Onaj koji je proveo svoga roba od Mesdžid-ul-Harama (Kabe) do Mesdžid-ul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.” (El-Isra,1)
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini uzvišenog Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana.
Kur’an to potvrđuje riječima: “A vidio ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekoračio. Vidio je najveličanstvenija znamenja Gospodara svoga.” (En-Nedžm).
Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi’radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba.
