Ministarstvo sigurnosti BiH: Četnički pokreti prijetnja za sigurnost BiH

- Među nosiocima takve vrste radikalizma sa povremenim nasilnim manifestacijama izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta, koji su sljedbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata – navodi se u Informaciji

Četnici u Višegradu /foto: ilustracija/

U Bosni i Hercegovini tokom 2016. godine nisu zabilježeni teroristički napadi, ali su nadležne policijske agencije podnijele 20 izvještaja protiv 23 lica te dipune izvještaja protiv dva lica zbog postojanja osnova sumnje da su polinili krivična djela iz oblasti terorizma.

Podatak je to iz Informacije o stanju sigurnosti u BiH u 2016. godinu, koju je sačinilo Ministarstvo sigurnosti BiH. U njoj se navodi da su odlasci državljana BiH na strana ratišta smanjena u drugoj polovini 2015. godine, a da je u 2016. godini zabilježen samo jedan odlazak državljanke BiH u Siriju radi sklapanja braka sa sirijskim dobrovoljcem porijeklom iz Srbije.

Smanjenje, odnosno prestanak odlazaka državljana BiH na strana ratišta, rezultat je, između ostalog, pojačanih mjera nadležnih agencija i izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koje se tiču sankcioniranja povratnika sa stranih ratišta.

Pored vjerskog ekstremizma, u BiH je vidno prisutan i nacionalni ekstremizam sa negativnim utjecajem na sigurnosni ambijent.

– Među nosiocima takve vrste radikalizma sa povremenim nasilnim manifestacijama izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta, koji su sljedbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata – navodi se u Informaciji.

Broj registriranih krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom narkotika je u 2016. godini iznosio 1.481 i u porastu je u odnosu na 2015. godinu za 11,77 posto. Ova krivična djela počinilo je 1.549 osoba, što je za 5,51 posto počinitelja više u odnosu na prethodnu godinu.

Međunarodna saradnja

Raspoloživi podaci govore da kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem i trgovinom narkoticima međusobno sarađuju na teritoriju BiH, ali i sa kriminalnim grupama van BiH. Prema podacima Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, određeni broj krimogenih lica iz BiH su tokom 2016. godine izdiferencirani kao učesnici u lancu međunarodnog krijumčarenja narkoticima. Riječ je o licima koja su stalno ili privremeno nastanjena na području Južne Amerike ili državama Evropske unije (EU), koje predstavljaju destinaciju za dalju distribuciju. Prema dostupnim podacima, većina državljana BiH u tom lancu međunarodnog krijumčarenja narkoticima ne zauzimaju ulogu „vođe“, ali ipak posjeudju značajnu hijerarhijsku poziciju koja se ogleda u direktnijem pristupu narkoticima, bliskim kontaktima sa licima odgovornim za funkcioniranje pojedinih morskih luka preko kojih se krijumčare narkotici iz Južne Amerike pa čak i bliska saradnja sa vođama narko-kartela u Južnoj Americi.

Rute transporta narkotika variraju od njihove vrste. Tako se transfer marihuane i skanka najčešće odvija na relaciji Crna Gora – BiH (tačnije Hercegovina) – EU, uz povremena odstupanja poput krijumčarenja skanka na relaciji Holandija – BiH. Iz pravca zemalja EU prema zemljama regiona vrši se transport sintetičkih narkotika (spid i ekstazi), dok se pošiljke heroina krijumčare preko Turske i zemalja jugoistočnog Balkana ka zemljama EU (takozvana Balkanska ruta).

Tabelarni prikaz zaplijenjene droge u BiH u 2016. godini

U 2016. godini je Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) podnijela šest izvještaja protiv 23 lica zbog postojanja osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu pranja novca i drugih krivičnih djela. Prema raspoloživim informacijama, kroz finansijskih sistem BiH u nelegalne novčane tokove ubačeno je 32.084.951,95 KM nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila 30.026.846 KM. SIPA je podnijela i 11 izvještaja protiv 13 lica i jednu dopunu izvještaja protiv jednog lica zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela protiv integriteta BiH.

U BiH je zabilježeno smanjenje krivičnih djela krađe motornih vozila za 19,48 posto u odnosu na 2015. godinu. U FBiH je ukradeno 897 automobila, što je manje za 200 u odnosu na 2015. godinu. U RS-u je ukradeno 126 automobila, a u 2015. godini je ta brojka iznosila 172. Registrirana razbojništva na nivou BiH, njih 915, su smanjena za 7,20 posto u odnosu na 2015. godinu. Registriran je i pad broja krivičnih djela razbojničke krađe za 19,23 posto, kao i broj krivičnih djela ilegalnog posjedovanja i trgovine oružjem za 12 posto. Smanjen je i broj krivičnih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti za 66,66 posto, s obzirom da je registrirano samo šest takvih slučajeva.

Registrirani broj krivičnih djela protiv polnog integriteta iznosi 146 i za 10,97 posto je manji u odnosu na 2015. godinu. Smanjen je i broj silovanja (27) za 25 posto u odnosu na 2015. godinu, ali su u porastu krivična djela iskorištavanje djece i malodobnih osoba za pornografiju (14), dok je u 2015. godini registrirano šest takvih slučajeva. U BiH je u 2016. godini zabilježeno 45 ubistava, što je za 24,44 posto manje u odnosu na 2015. godinu, ali je broj ubistava u pokušaju iznosio 60 i veći je za deset posto u odnosu na godinu ranije.

Ukupno je u BiH registrirano 29.179 krivičnih djela i taj je broj za 6,33 posto manji u odnosu na 2015. godinu, a u odnosu na 2014. godinu je manji za 15,92 posto. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je u 2016. godini imalo koeficijent ukupne rasvijetljenosti krivičnih djela od 77,8 posto. U Federalnoj upravi policije ukupna stopa otkrivenosti je 60,80 posto. SIPA je nadležnim tužilaštvima podnijela 128 izvještaja o postojanju osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu protiv ukupno 356 osoba (325 fizičkih lica, 26 pravnih lica i pet NN lica). SIPA je u 2016. godini provela 24 operativne akcije, što je devet posto više u odnosu na 2015. godinu. U sprovedenim akcijama je slobode lišeno 130 lica, što je 38 posto više u odnosu na 2015. godinu.

Na ovlaštene radnike policijskih agencija u BiH je tokom 2016. godine izvršeno 128 napada. Evidentirana djela privrednog kriminala su u porastu. u 2016. godini je registrirano 1.319 krivičnih djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa iz oblasti poreza i carina. Policijske agencije su registrirale ukupono 685 krivičnih korupcijskih djela. Materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnih djela privrednog kriminaliteta prema izvještajima SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje i MUP-a RS-a na nivou BiH je 2016. godine iznosila 99.755.217 KM.

U 2016. godini je zabilježen pad registriranih krivičnih djela u vezi sa trgovinom ljudima. Registrirano je 26 krivičnih djela u vezi sa krijumčarenjem i trgovinom ljudima, uključujući i navođenje na prostituciju.

Ilegalni prelasci granice

U 2016. godini evidentirano je 3.285 prelazaka i pokušaja prelazaka preko državne granice za 1.451 lice koja se nalaze u bazama potraga po raznim osnovama. U odnosu na 2015. godinu je taj broj veći za 276 ili 9,17 posto, dok je broj lica veći za 181 ili 14,25 posto. U ilegalnom prelasku granice otkriveno je 218 lica, što je povećanje za 39 osoba ili 21,79 posto u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnog broja, 141 lice je otkriveno pri ilegalnom ulasku u BiH, dok je prilikom ilegalnom izlaska iz BiH otkriveno 77 osoba. Evidentirana su ukupno 883 strana državljana koji su deportovani iz BiH ili su samostalno napustili BiH u roku ostavljenom za dobrovoljno napuštanje. Tokom 2016. godine registrirana su 2.243 stranca kojima nije dozvoljen ulazak u BiH na osnovu članova 17. i 24. Zakona o strancima.

Evidentirani broj prelazaka lica iz zemalja visokog migracijskog rizika preko državne granice u 2016. godini iznosio je 328.898 osoba, što je povećanje za 34.955 osoba ili 11,89 posto u odnosu na 2015. godinu. U BiH je ušlo 172.416, a izašlo 156.482 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, što predstavlja pozitivnu razliku od 15.934 lica.

Inspektori za strance su vršili inspekcijske kontrole boravka stranaca u fizičkim i pravnim licima koje pružaju usluge smještaja, turističkim agencijama, obrazovnim institucijama, preduzećima i institucijama u kojima rade stranci po osnovu izdate radne dozvole, preduzećima u kojima su osnivači strani državljani, kontrole adresa stanovanja i promjene adresa stanovanja. Tokom 2016. godine je izvršeno ukupno 6.910 kontrola i izdato je 1.795 prekršajnih naloga. U skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca preduzete su mjere u 1.340 slučajeva i to doneseno je 221 rješenja o otkazu bezviznog boravka, 287 rješenja o otkazu privremenog boravka, 52 rješenja o otkazu stalnog boravka, 29 rješenja o otkazu bezviznog boravka sa izrečenom mjerom protjerivanja, dva rješenja o otkazu privremenog boravka sa izrečenom mjerom protjerivanja, 418 rješenja o protjerivanju stranaca iz BiH, 18 zaključaka o dozvoli izvršenja o protjerivanju, dok je 313 lica rješenjem određena mjera stavljanja pod nadzor, od čega je 311 lica smješteno u Imigracioni centar, a dva lica su smještena pod nadzor u mjestima boravka. Granična policija je u 2016. godini evidentirala 296 krivičnih djela. Nadležnim tužilaštvima je dostavljeno 257 službenih izvještaja. Osumnjičena su 364 lica, od čega je 350 fizičkih, jedno pravno lice, dok za 13 lica nije bilo moguće utvrditi identitet.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

twenty six ÷ = 13